Vanjska trgovina Bosna i Hercegovina ušla je u 2026. s naizgled pozitivnim signalom, izvoz raste. No kada se brojke stave u kontekst, slika postaje znatno složenija.

Prema podacima Agencija za statistiku BiH, u razdoblju od siječnja do ožujka izvoz je dosegnuo 4,15 milijardi KM, što je tek 0,5% više nego godinu ranije.

Istovremeno, uvoz je porastao na 7,25 milijardi KM (+0,9%).

Rezultat je poznat obrazac: rast postoji, ali nije dovoljno snažan da promijeni strukturu trgovine.

Deficit koji ne popušta
Ključni indikator ostaje nepromijenjen, deficit.

Vanjsko-trgovinski robni deficit iznosio je 3,1 milijardu KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 57,3%.

To znači da više od 40% uvoza i dalje nema pokriće u domaćem izvozu.

Takva struktura nije nova, ali postaje problematična u uvjetima sporog rasta i globalne neizvjesnosti.

EU kao stabilan oslonac
Najvažnije tržište za BiH i dalje je Europska unija — i tu su trendovi pozitivniji.

Izvoz u EU dosegnuo je 3,21 milijardu KM, uz rast od 5,7%, dok je uvoz iznosio 4,22 milijarde KM (+0,9%).

Pokrivenost uvoza izvozom na ovom tržištu iznosi 76%, što je značajno iznad ukupnog prosjeka.

Drugim riječima, upravo EU amortizira dio negativnih trendova ukupne trgovine.

CEFTA: pad koji upozorava
Za razliku od EU, razmjena sa CEFTA zemljama pokazuje slabost.

Izvoz je pao na 643 milijuna KM (−8,7%), dok je uvoz smanjen na 849 milijuna KM (−3,9%).

Iako je pokrivenost relativno visoka (75,8%), pad izvoza signalizira gubitak dinamike na regionalnim tržištima.

To može biti posljedica slabljenja potražnje, ali i jačanja konkurencije.

Strukturni izazov, ne kratkoročna anomalija
Podaci iz prvog kvartala ne ukazuju na nagli šok, već na kontinuitet postojećih slabosti:

spor rast izvoza
visoka ovisnost o uvozu
oslanjanje na ograničen broj tržišta
To su strukturni izazovi koji zahtijevaju dugoročnu strategiju, a ne kratkoročne korekcije.

Stabilnost bez proboja
Vanjska trgovina BiH trenutno funkcionira — ali bez stvarnog iskoraka.

EU tržište drži sustav stabilnim, dok regionalna razmjena slabi, a deficit ostaje visok.

U takvom okruženju, ključno pitanje nije raste li izvoz, nego može li rasti dovoljno brzo da promijeni odnos snaga između izvoza i uvoza.

Jer bez tog pomaka, brojke će se mijenjati, ali struktura će ostati ista, piše financa.