Bosna i Hercegovina početkom ove godine dodatno je smanjila izvoz električne energije, čiji se obujam ionako smanjuje iz godine u godinu. Energetski sektor suočen je s nizom izazova, uključujući rastuću ovisnost o fosilnim gorivima, nedovoljnu dekarbonizaciju te uvođenje novih europskih nameta.

Glavni izazovi energetskog sektora
pad izvoza električne energije
rast uvoza u prethodnim godinama
uvođenje CBAM nameta
ovisnost o fosilnim gorivima
nedovoljna dekarbonizacija
Od velikog izvoznika do uvoznika
Bosna i Hercegovina tako je od značajnog izvoznika električne energije postupno postala veliki uvoznik. Dodatni problem predstavlja uvođenje mehanizma CBAM od početka godine.

Podsjetimo, CBAM je mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljika koji uvodi dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminija, gnojiva i električne energije u Europska unija iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO₂.

Pad izvoza električne energije
Prema podacima Agencija za statistiku BiH, izvoz električne energije u prva dva mjeseca iznosio je 123,4 milijuna KM, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosio 146,9 milijuna KM.

To znači da je izvoz smanjen za oko 23 milijuna KM. Trend pada vidljiv je i ranije – u razdoblju siječanj–veljača 2024. izvoz je iznosio 128,3 milijuna KM.

Smanjen uvoz, ali i dalje visok
S druge strane, smanjen je i uvoz električne energije, prenose Nezavisne. U prva dva mjeseca ove godine uvezeno je struje za 101 milijun KM, dok je u istom razdoblju 2025. godine uvoz iznosio 153,2 milijuna KM.

Jedan od razloga smanjenja uvoza mogla bi biti povoljna hidrologija početkom godine, što je omogućilo bolju proizvodnju u hidroelektranama. Ipak, riječ je i dalje o visokom uvozu, s obzirom na to da je u prva dva mjeseca 2024. iznosio svega 27 milijuna KM.

Rizik od CBAM troškova
Admir Softić, zamjenik ministra energetike u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, istaknuo je kako je donošenje zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije ključno.

Naglasio je da bi se, u suprotnom, CBAM takse plaćale institucijama EU, a ne domaćim institucijama. Prema analizama, u najgorem scenariju gubici bi mogli dosegnuti 644 milijuna eura samo u sektoru električne energije, a taj bi novac završio u proračunu EU, piše financa.