Predstavnici pravosudnih institucija, ministarstava unutarnjih poslova i policijskih tijela te udruga novinara okupili su se u Banja Luci na dvodnevnoj konferenciji tema koje je bila "Osiguravanje sustavnog i institucionalnog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima", a koja je upriličena u organizaciji Delegacije EU-a u BiH a u partnerstvu s Misijom OESS-a u BiH i s Visokim sudbenim i tužiteljskim vijećem (VSTV) BiH.

Sudionici konferencije tom su prilikom razgovarali o praksama zaštite novinara i mehanizmima za evidentiranje broja napada kao koraka ka provedbi Ključnog prioriteta 12. iz Mišljenja Europske komisije iz 2019. godine po zahtjevu BiH za članstvo u EU, a u kojem je ukazano da BiH treba  jamčiti slobodu izražavanja i slobodu medija te zaštitu novinara, uključujući i osiguravanje odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.

I u posljednjem Izvješću Europske komisije o BiH konstatira se da još nedostaje službeno prikupljanje podataka u cijeloj zemlji o prijetnjama i napadima na novinare i medijske radnike te je jasno navedeno da se od vlasti očekuje da brzo djeluju i iskažu nultu toleranciju prema prijetnjama ili napadima na medije, uključujući osiguravanje djelotvornih policijskih istraga i sudskog gonjenja koji će dovesti do pravosnažnih presuda počiniteljima.

Set preporuka

Predstavnici pravosudnih i policijskih institucija s različitih razina vlasti u BiH usuglasili su set preporuka u cilju unaprjeđenja institucionalnog odgovora na slučajeve napada na novinare dok su predstavnici tužiteljstava izrazili spremnost razmotriti načine za uspostavu kontakt-točaka zaduženih za sigurnost novinara i za uspostavu sustava registracije i praćenja predmeta koji se tiču ugrožavanja sigurnosti novinara, kao i istražiti načine za prioritetizaciju tih slučajeva.

Skup je rezultirao i preporukama ministarstvima unutarnjih poslova da vode statistiku napada na novinare i utvrde mehanizme suradnje s udrugama novinara i novinarima pojedinačno. Ocijenjeno je potrebnim unaprijediti senzibilitet policijskih i pravosudnih službenika u pogledu izgreda koji uključuju novinare, ali i podizati svijest novinara i medijske zajednice o tome kako osigurati institucionalni odgovor na prijetnje i napade na njih.

Konstatirano je i da VSTV BiH treba dati preporuku sudovima i tužiteljstvima da sustavno i dosljedno koriste postojeće opcije u svojim CMS i TCMS sustavima a u pogledu evidentiranja predmeta koji se tiču novinara i medijskih radnika.

Na konferenciji je bilo riječi i o najnovijim zbivanjima u pogledu slobode medija, osobito u svjetlu usvajanja Nacrta izmjena Kaznenog zakona RS-a kojim bi se klevetu ponovno kriminaliziralo, te o pritiscima na novinare, uključujući nedostatak zaštite u pojedinačnim slučajevima.

Stav EU-a je da bi predložene izmjene zakona u RS-u koje se tiču kriminalizacije klevete nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu, što bi rezultiralo zastrašujućim učinkom na slobodu medija i izražavanja.