BiH je pred novom arbitražom od 100 milijuna eura. HEP traži nadoknadu za ulaganja u RiTE Gacko nakon što su Slovenci "dobili" RiTE Ugljevik. Je li razlog arbitraže obnova projekta "Gornji horizonti", pita Deutsche Welle u svojoj analizi ovog novog problema za Bosnu i Hercegovinu.

Urgencija za urgencijom izlazile su 2017. godine iz Pravobraniteljstva BiH kako bi se mirnim putem riješio zahtjev Hrvatske elektroprivrede (HEP), koja na osnovu prijeratnih ulaganja u Rudnik i Termoelektranu (RiTE) Gacko, traži naknadu od 100 milijuna eura. Tadašnji saziv Vijeća ministara formirao je komisiju za rješavanje spora u kojem su bili predstavnici RiTE Gacko, Pravobraniteljstva BiH i nadležnog ministarstva u Republici Srpskoj. Ali je na tome ostalo.

„Domoljubi znanja“

-Mi smo pregovarali, Hrvati su tražili svoje, ali ne možeš ti pričati s tim ljudima (predstavnici termoelektrane i entitetskih vlasti op.a) jer nemaju pojma. Oni su bili tamo domoljubi koji su se busali u prsa. Oni su to upropastili. I vidjeli ljudi (HEP op.a) da nemaju s kim pregovarati i poslali tužbu, kaže za DW Mlađen Mandić, koji je u trenutku podnošenja zahtjeva HEP-a ali i ostalih tužbi, bio na čelu Pravobraniteljstva BiH.

S obzirom na sve viđeno, kaže da nije pitanje hoće li tužba biti izgubljena ili dobivena, već koliko će se morati platiti Hrvatima.

-To se moglo riješiti za deseti dio iznosa koji ćemo morati platiti. Ako još tome dodamo dva milijuna eura koje trebaju BiH, odnosno, RS-u za učešće u arbitraži, ne trebam vam ništa dalje pričati, kaže Mandić.

Hrvatska potražuje 100 milijuna eura plus kamate po osnovu ulaganja u RiTE Gacko tijekom osamdesetih godina. Sve republike tadašnje Jugoslavije ulagale su u one manje razvijene, a BiH je bila na samom vrhu. Hrvati su, kao i Slovenci, ulagali u energetiku, a gatački gigant bio je jedan od subjekata čiju su izgradnju sufinancirali, s uvjetom isporuke jedne trećine električne energije.

Sve je funkcioniralo do početka rata 1992. godine, a Hrvatska sada traži svoje. Prvo su 2017. pokušali kroz mirno rješavanje sporova, ali pošto nije bilo sluha kod vlasti u RS-u, proces arbitraže je sve izvjesniji.

-Po osnovu ulaganja u TE Gacko u vrijeme SFRJ, HEP smatra da ima određena prava, uključujući potraživanja na ime obeštećenja. Električnu energiju iz te elektrane HEP je preuzimao u razdoblju od 1984. do 1992. godine, kada je BiH, odnosno RS, nacionalizirala ulaganje HEP-a, rekli su za DW iz hrvatske tvrtke, podsjećajući da su 2017. godine Vijeću ministara BiH uputili zahtjev za mirnim rješavanjem spora.

RS ucjenom protiv arbitraže

-Pravobraniteljstvo BiH je tri puta od HEP-a tražilo produžavanje roka za izjašnjavanje, te HEP do danas nije dobio konkretan odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora, odnosno konkretan prijedlog eventualne nagodbe, rekli su u HEP-u, navodeći da više informacija ne mogu davati zbog postupka koji je u tijeku.

Direktor RiTE Gacko Maksim Skoko, kaže da je cijeli slučaj prebačen na BiH te da nema više informacija o tome.

-To sve ide na BiH, mi nismo u tijeku što se događa, jer se o tome izvješćuje BiH, ne mi kao privredni subjekt. Ja vam zaista nisam sugovornik za ta pitanja, rekao je Skoko.

Pravobraniteljstvo BiH je potvrdilo da je obaviješteno o namjeri Hrvatske da ide u arbitražu, a vlast RS ići će na ucjenu ukoliko HEP ostane pri arbitraži.

-Ako Hrvatska ne želi dogovor, onda će dobiti tužbu za hidroelektranu 'Dubrovnik', koja je znatno veća od njihove za 'Gacko', rekao je premijer RS Radovan Višković i pozvao Hrvatsku na postizanje dogovora bez tužbenih zahtjeva.

A Hidroelektrana 'Dubrovnik' je građena kao dio sustava tri hidroelektrane - Trebinje 1, Trebinje i Trebišnjica. Akumulacijski potencijal je Bilećko jezero i dio infrastrukture nalazi se na području RS. Prije nekoliko godina isto pitanje reciprociteta potegao je i ministar industrije energetike i rudarstva Petar Đokić, rekavši da se i u tom pravcu može ići ukoliko ne dođe do mirnog rješenja spora.

„Vrzino hidro-kolo“

Ipak, problem je malo dublje prirode ako se vratimo malo više od desetljeća unatrag. Tadašnji potpredsjednik hrvatske Vlade Radimir Čačić i premijer RS Aleksandar Džombić, dogovorili su 2012. godine na sastanku u Banja Luci formiranje zajedničke tvrtke za izgradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, vrijednosti 170 milijuna eura. Bilo je predviđeno da hidroelektrana kapaciteta 300 megavata, bude izgrađena kod Dubrovnika, a da se opskrbljuje vodom iz Hidroelektrane Trebišnjica.

Iako su obojica najavili završetak radova tri godine kasnije, projekt nikada nije realiziran. RS je hrvatskoj strani poslala i ponudu za gradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, ali bez odgovora, što je na kraju dovelo do aktiviranja projekta 'Gornji horizonti', starog više od pet desetljeća. 

Radi se o mega projektu velikog zahvata u slivu rijeke Trebišnjice, koji se sastoji iz sedam hidroelektrana i šest akumulacijskih bazena. Realizacija je počela u bivšoj Jugoslaviji sredinom prošlog stoljeća, a vlada RS uložila je do sada oko 150 milijuna maraka u dio sustava 'Gornji horizonti' Dabar, Nevesinje i Bileća. Postojeća Hidroelektrana Dubrovnik dio je projekta  'Donji horizonti' iz istog perioda i čine ga još hidroelektrane Trebinje 1, Trebinje 2, Čapljina i Plat, koje su u sastavu Elektroprivrede RS (Trebinje 1,2), Elektroprivrede HZ Herceg Bosne (Čapljina) i Hrvatske Elektroprivrede (Plat).

A ukoliko do arbitraže dođe u slučaju RiTE Gacko, malo je vjerojatno da će se primjenjivati reciprocitet smatraju stručnjaci, iako bi sve ovo moglo biti razlog spora. Taj spor će, kaže Mandić, sigurno pripasti Hrvatima, zbog istog slučaja koji su Slovenci vodili protiv BiH, potražujući naknadu za ulaganje u Rudnik i Termoelektrane Ugljevik.

Slovenija je tužila i dobila RS koja mora isplatiti Slovencima 67 milijuna eura i osigurati isporuku trećine električne energije dok god je termoelektrana u funkciji. Đokić poručuje da je povoljno okončan spor za RS, jer da je zahtjev prihvaćen u cijelosti, koji je uz kamatu iznosio više od milijardu eura, to bi već bio problem.

-To bi istog trenutka zatvorilo RiTE Ugljevik i ona bi morala otići u stečaj. To bi bio kraj života za Ugljevik, rekao je Đokić.

Klečanje svima

Prognoze, međutim, nisu dobre u slučaju Gacka jer su Hrvati čekali upravo nedavnu odluku arbitražnog suda u slučaju Ugljevika na koju se mogu pozvati. Ekonomistica Svetlana Cenić kaže kako  ne treba biti previše pametan da se vidi na koju kartu Hrvati igraju.

-Pitanje je samo tko će još tu biti „dobar“ i tko je tu u 'talu', kaže Cenić, ne isključujući mogućost da je sve dogovoreno.

-Vrlo je čudno, jer ovakva pitanja, ako se odmah ne dogovore ili je apsolutni idiotizam, glupost i neznanje ili su loše namjere. Treće nema. Tko je lud da pušta da izgubi i da mora jednu trećinu struje davati, a postoji sukcesija. Pa ulagala je BiH u hrvatsko primorje pa što je dobila? Odakle dobiva Dubrovnik vodu? I ništa, kaže Cenić, ističući da u slučaju gubitka svih ovih sporova, struje za izvoz kojom se toliko hvalimo, neće biti.

-Naš pozdrav će uskoro biti - klekneš i tko god prođe, od privrede do diplomacije i svih ostalih, obavi prođi, slikovito objašnjava Cenić stanje u koje je aktualna vlast dovela građane u svim segmentima društva.

Spor od sto milijuna vodili video linkom

RS izgubila je i 90 milijuna maraka u arbitražnom sporu zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu. Ugovor vrijedan 165 milijuna eura je raskinut jednostrano 2015. godine, 11 godina od potpisivanja. Slovenski „Vijadukt" je pokrenuo zahtjev za arbitražu protiv BiH, kao jedinoj mogućoj strani u postupku.

-Ja sam vodio i dobio dvije arbitraže. RS me isključila iz hidroelektrana Vrbas i izgubili su. Umjesto milijun, sada treba platiti sto milijuna. Ne možeš objasniti ljudima koji ne znaju ništa, a oni smatraju da je korisno za RS da oni ističu svoju domoljubnost. To nema veze s pravom, pobogu, kaže bivši pravobranitelj Mandić, ističući kako je nevjerojatno kakvi se propusti prave.

-Ne treba vam ništa drugo nego podatak da su u sporu s hidroelektranom Vrbas održali neku konferenciju preko video linka. Zamisli, suđenje koje košta sto milijuna održali preko video linka kao da je Zadruga, kaže Mandić, koji još jednom upozorava da će, ukoliko bude potvrđena arbitraža HEP-a, BiH sigurno izgubiti.

-Žao mi je, ali izgubit ćemo sigurno. To je bila jedna država, ne znam kako su podveli to uopće pod međunarodni spor jer je ulaganje bilo u jednu državu. Ali to ovi naši ne mogu shvatiti, zaključuje Mandić, sa žaljenjem zaključujući da će lažni patriotizam koji proizlazi iz neznanja pojedinaca, platiti RS i građani.