Tijekom opijela su uz kovčeg s tijelom Plavšić bili pripadnici počasnog voda MUP-a RS-a

Nakon što je dan ranije na Novom groblju u Beogradu služen spomen, u srijedu je u Banskom dvoru u Banja Luci održana komemoracija u povodu smrti bivše predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić, s koje je poručeno da će Plavšić biti upisana u srpskoj povijesti velikim slovima. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, također bivši predsjednik tog entiteta, poručio je da će Plavšić ostati upamćena kao prva predsjednica te kao nepokolebljivi borac za srpski narod i za Republiku Srpsku. 

- Biljana je pružala šansu drugima i žrtvovala svoj komoditet izvanrednog intelektualca zarad političke borbe za Republiku Srpsku. Bila je političar i dobar čovjek, te će ostati zapisano da je presuđena, a da nije počinila nijedno ubojstvo niti da je išta organizirala, ustvrdio je Dodik, dok je bivši predsjednik RS-a Dragan Čavić rekao da se u slučaju Plavšić ne može govoriti samo o smrti jedne žene, već o kraju jednog života koji je bio neraskidivo vezan za najteže godine srpskog naroda u BiH na isteku 20. stoljeća.

 - Plavšić je bila među odvažnim ljudima koji su u jednom teškom vremenu preuzeli odgovornost za srpski narod u BiH, riječi su Čavića s komemoracije uoči koje su se ovim povodom u knjigu žalosti prethodno upisali najviši dužnosnici RS-a. Komemoraciji su, među ostalima, nazočili i predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, ministri u Vladi RS-a, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS-a Dragoljub Mirjanić, v.d. direktorice Ureda RS-a za međunarodnu suradnju Ana Trišić Babić, predsjednik Ustavnog suda RS-a Džerard Selman, bivši predsjednik Narodne skupštine Dragan Kalinić, bivši direktor Policije Republike Srpske Dragomir Andan, bivši predsjedatelj Vijeća ministara BiH Svetozar Mihajlović, bivši premijer RS-a Radovan Višković i brojni drugi. 

Potom je Biljana Plavšić, koja je preminula 1. listopada u Beogradu, i sahranjena a prethodno je Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit banjalučki Јefrem u Crkvi Svete Trojice u Banja Luci služio opijelo u povodu njezine smrti. Tijekom opijela su uz kovčeg s njenim tijelom bili  pripadnici počasnog voda Ministarstva unutarnjih poslova RS-a.

Biljanu Plavšić je Haaški tribunal osudio na 11 godina zatvora, a na slobodu je puštena 2009. godine. Proglašena je krivom da je, kao pojedinac i u dogovoru s drugim članovima udruženog zločinačkog poduhvata, sudjelovala u, planirala, poticala, osmišljavala i provodila progon Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u 37 općina u BiH, a nakon što se izjasnila krivom po jednoj točki optužnice - progoni na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, zločin protiv čovječnosti. Sporazumom o priznanju krivnje je prihvatila da je podržavala kampanju etničkog razdvajanja, koja je imala za posljedicu smrt i protjerivanje na tisuće  ljudi u vrlo brutalnim uvjetima. Od 1990. do kraja rata, bila je članica Predsjedništva BiH, članica kolektivnih i proširenih predsjedništava Srpske Republike u BiH, kasnije Republike Srpske.