BIVŠI časnik američkog Marinskog korpusa Isaac Olvera, koji je ratovao i u Ukrajini, tvrdi da bi ukrajinska pješačka satnija danas porazila američku te da je NATO izvukao pogrešne pouke iz rata u Ukrajini.

Olvera navodi da je u američkoj vojsci proveo 14 godina, od 2003. do 2017., tijekom najintenzivnijeg razdoblja američkih vojnih operacija u novijoj povijesti. Sudjelovao je u ratovima u Iraku i Afganistanu, surađivao sa saveznicima u Europi i na Pacifiku, zapovijedao pješačkom satnijom te planirao operacije na razini pukovnije.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine dobrovoljno se pridružio ukrajinskim snagama. Tvrdi da je u oba rata koristio slična sredstva, uključujući protuoklopne sustave Javelin, minobacače, strojnice, topništvo i zrakoplovstvo.

"Djelovao sam u najbolje opremljenoj vojsci povijesti"
"Nakon što sam ratovao u oba sukoba, shvatio sam neugodnu istinu: američka pješačka satnija izgubila bi od ukrajinske", napisao je Olvera za Kyiv Independent. Kaže da je tijekom službe u američkoj vojsci djelovao u, kako navodi, najbolje opremljenoj vojsci u povijesti.

U Iraku i Afganistanu američke su snage imale potpunu nadmoć u zraku, topništvu, logistici, obavještajnom radu i financijskim resursima te su gotovo redovito pobjeđivale u taktičkim sukobima protiv pobunjeničkih skupina, uglavnom naoružanih ručnim protuoklopnim bacačima, strojnicama i improviziranim eksplozivnim napravama.

Za razliku od toga, Ukrajina se, prema njegovim riječima, 2022. suočila s mnogo snažnijim protivnikom. Navodi da su postrojbe kojima se pridružio bile slabo opremljene, improvizirano organizirane i nedovoljno obučene, ali da je zemlja istodobno prolazila kroz naglu vojnu ekspanziju pod egzistencijalnom prijetnjom.

"Ukrajina je mnogo snažnija nego što se predviđalo"
Podsjeća da su brojni analitičari na početku rata predviđali brz pad Kijeva, no smatra da su se te procjene pokazale pogrešnima. Ističe da Ukrajina nije samo zaustavila rusko napredovanje nego je tijekom protuofenzive u Harkivskoj oblasti 2022. godine oslobodila oko 12 tisuća četvornih kilometara teritorija i više od 500 naselja.

Također navodi da je nekoliko mjeseci kasnije oslobođen Herson, jedino regionalno središte koje je Rusija zauzela nakon početka pune invazije, dok su ukrajinske snage 2024. godine prvi put zauzele dijelove ruskog teritorija.

 
Prema njegovu mišljenju, zapadni su analitičari iz tih događaja izvukli pogrešan zaključak. "Zaključili su da je ruska vojska bila slabija nego što se mislilo. Prava pouka je da je Ukrajina bila mnogo snažnija nego što se predviđalo", uvjeren je Olvera.

"Bojišnice u Ukrajini pokazuju sadašnjost i budućnost ratovanja"
Posebno naglašava da je rat u Ukrajini promijenio način vođenja ratovanja brže nego što se NATO uspio prilagoditi. Smatra da su bojišta danas zasićena dronovima te da se gotovo svako kretanje može otkriti i pogoditi u vrlo kratkom roku.

U takvim uvjetima, tvrdi, vojnici preživljavaju uglavnom u podzemnim bunkerima povezanim tunelima, dok su položaji na površini zaštićeni mrežama i sustavima elektroničkog ratovanja. Prema njegovim riječima, elektroničko ometanje postalo je jedno od najvažnijih oružja modernog bojišta jer može poremetiti navigaciju dronova, njihove senzore i komunikaciju s operaterima.

Olvera ističe da je danas moguće da jeftin dron kojim upravlja mladi vojnik uništi vojnu opremu vrijednu milijune dolara kojom zapovijeda iskusni časnik. Smatra da upravo zbog toga skupi i sofisticirani sustavi sve češće izbjegavaju izravan kontakt s protivnikom.

"Bojišnice u Ukrajini pokazuju sadašnjost i budućnost ratovanja. To su Prvi svjetski rat i Treći svjetski rat u isto vrijeme: rovovi i roboti", napisao je.

"Iskustva se u roku od nekoliko tjedana prenose do inženjera i proizvođača"
Navodi da se iskustva s bojišta u Ukrajini prenose do inženjera i proizvođača u roku od nekoliko tjedana, a ne godina. Tvrdi da je Ukrajina tijekom 2025. proizvela pet milijuna dronova te da ove godine planira proizvesti više od osam milijuna.

Uspoređujući to s NATO-om, Olvera tvrdi da su sve članice Saveza zajedno proizvele manje od milijun dronova i oko dvije tisuće kopnenih robota, dok zemlje koje smatra autoritarnim blokom mogu proizvesti između 15 i 18 milijuna dronova godišnje.

 
Zbog toga smatra da NATO bez Ukrajine ne bi mogao pratiti tempo razvoja suvremenog ratovanja. Istodobno priznaje da Savez i dalje ima velike prednosti u financijama, logistici, obavještajnom radu i industrijskoj proizvodnji, ali tvrdi da je desetljećima razvijan za drukčiju vrstu sukoba.

Kao primjer navodi vlastito iskustvo iz Iraka, gdje su tijekom jedne vojne vježbe dvije protuoklopne rakete TOW zakazale pri gađanju tenka. "U Ukrajini danas oružje s takvom stopom nepouzdanosti ne bi ni stiglo do bojišta", smatra.

"NATO je bez Ukrajine skupi izložbeni primjerak"
Olvera se osvrnuo i na nedavnu izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je rekao da Sjedinjene Države ne trebaju Ukrajinu jer imaju "najbolje dronove na svijetu". Prema njegovu mišljenju, takve izjave odražavaju opasnu aroganciju koja još postoji u dijelu zapadnih vojski te pogrešno uvjerenje da veliki vojni proračuni automatski znače vojnu nadmoć.

Tvrdi da Ukrajinci već četiri godine stječu iskustva u obrani od iranskih dronova, suzbijanju djelovanja ruske Crnomorske flote, prilagodbi elektroničkom ratovanju i razvoju softvera za upravljanje bojištem u stvarnom vremenu.

"Ukrajinski vojnici danas su borbeno najiskusnija vojska slobodnog svijeta. Bez Ukrajine NATO je skupi izložbeni primjerak koji bi se slomio kada bi se našao na pravom testu", zaključio je Olvera.

Dodaje da Zapad ima jedinstvenu priliku učiti iz ukrajinskog iskustva uz relativno mali trošak te smatra da je daljnja potpora Ukrajini nužna za očuvanje vojne nadmoći NATO-a u budućim sukobima.