U svibnju 2025. proizvodnja usluga u eurozoni i EU zabilježila je blagi oporavak, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Nakon travanjskog pada, sektor usluga se stabilizirao i vratio na pozitivnu mjesečnu stopu rasta.

Rast usluga u eurozoni i EU-u
Eurozona je zabilježila rast od 0,2 posto, dok je u Europskoj uniji uslužna aktivnost porasla za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Za usporedbu, u travnju su i EU i eurozona bilježile pad od 0,3 posto. Na godišnjoj razini, svibanj 2025. u odnosu na isti mjesec prethodne godine pokazuje porast od 2,1 posto u eurozoni i 1,7 posto u cijeloj Uniji.

Rast je najviše potaknut informacijsko-komunikacijskim sektorom, koji je zabilježio rast od 1,2 posto. Također, nekretninski sektor porastao je za 0,4 posto, a profesionalne i tehničke usluge zabilježile su rast od 0,3 posto. Administrativne i pomoćne djelatnosti porasle su za 0,4 posto, potvrđujući pozitivan mjesečni trend.

Suprotno tome, sektor prijevoza i skladištenja pao je za 1,1 posto. Pad od 0,3 posto bilježe i smještajne i prehrambene usluge.. Slični trendovi primjećeni su i na razini EU-a, s nešto izraženijim rastom nekretninskih djelatnosti od 1,4 posto. Pad u ugostiteljstvu u Uniji bio je blaži i iznosio je 0,2 posto.

Na razini država članica, najveći mjesečni rast zabilježen je u Danskoj s 2,8 posto, Luksemburgu s dva posto te Poljskoj s 1,8 posto. Najveći mjesečni pad imale su Slovačka s minus 1,8 posto, Hrvatska s padom od 1,3 posto, te Slovenija s jednim posto manje.

Razlike i izazovi u rastu usluga
U godišnjoj usporedbi, izdvajaju se Grčka s impresivnim rastom od 12,9 posto, Litva s 8,9 posto i Estonija sa 7,6 posto rasta. Na drugom kraju ljestvice nalaze se Rumunjska s padom od 11,4 posto, Danska s 10 posto manje te Malta s godišnjim padom od tri posto.

Ovi podaci ukazuju na postupni oporavak uslužnog sektora, iako su razlike među državama i sektorima i dalje izražene. Tehnološke i profesionalne djelatnosti nastavljaju stabilan rast, dok turističke i transportne usluge ostaju osjetljive na sezonske utjecaje i strukturne promjene.

Turistički orijentirane zemlje, poput Hrvatske, osjećaju posljedice promjena u potražnji i dinamici putovanja. Istodobno, zemlje s jačim tehnološkim sektorom pokazuju otpornost i veću konkurentnost.

Kako navode Financije, trendovi iz svibnja potvrđuju nastavak oporavka, no i podsjećaju na ranjivost sektora usluga u vrijeme promjena. Važnost prilagodbe i otpornosti na tržišne oscilacije postaje ključna u održavanju rasta u budućim razdobljima.