Suci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine održali su konferenciju za medije o trenutnoj situaciji u Ustavnom sudu. Prisutnima se obratila predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić, potpredsjednici Mirsad Ćeman i Helen Keller, te sutkinja Seada Palavrić.

Predsjednica Suda Valerija Galić kazala je da je sud tijekom prošle godine radio u gotovo nemogućim uvjetima jer trojici domaćih sudaca su i dalje mjesta upražnjena.

- Izvršen je pritisak na još jednog kolegu koji je u siječnju otišao u prijevremenu mirovinu. Na ovaj način je onemogućen rad Ustavnog suda BiH u Velikom vijeću gdje je šest domaćih sudaca, a najmanje pet je potrebo za kvorum. U prošlosti je upravo Veliko vijeće odlučivalo o najviše predmeta. Ipak od studenog 2022. već 17 mjeseci sud može isključivo odlučivati u plenarnoj sjednici gdje su tri domaća i tri strana suca, kazala je Galić.

Gotovo pet puta manje riješenih predmeta

Upozorila je da se radi o alarmantnoj situaciji koju će najviše osjetiti žitelji.

- Najviše je apelacijskih predmeta, gdje se žitelji obraćaju Ustavnom sudu kada smatraju da su im povrijeđena prava zajamčena Ustavnom BiH, dodala je Galić.

Predsjednica suda je prezentirala rezultate iz prošle godine kazavši da je u 2023. iz predmeta apelacijske nadležnosti zaprimljeno 5.465 predmeta, da je riješeno njih 1.465 a da je preko osam tisuća neriješenih predmeta. Kada je riječ o ocjenama ustavnosti zaprimljena su nova 32 predmeta, riješeno je 24, a neriješeno 11. Ukoliko ih usporedimo s proteklim godinama broj primljenih predmeta je ostao na razini prosjeka prošlih pet godina. Broj završenih (oko 1.500) je značajno manji od prosjeka 5.300 predmeta. Dodala je da se kontinuirano povećava broj neriješenih predmeta, te da je trajanje procesa sa prosječnih 20 produženo na 38 mjeseci.

Galić je kazala da iako se radi o padu da je riječ o uspjehu, jer se sud prilagodio gotovo nemogućoj situaciji. Koliko je situacija alarmantna govori i podatak da su svi predmeti riješeni na plenarnim sjednicama, što je duplo više nego za prethodnih 13 godina zajedno.

Podsjetila je na izvješće Venecijanskog povjerenstva koje je također izrazilo zabrinutost jer sud ne radi u punom kapacitetu.

Napad na sudstvo je napad na državu

Prisutnima se obratio i potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman koji je podsjetio da je sud definiran kao neovisnu vlast, te da je zapravo čuvar Ustava i korektor ostalih grana vlasti.

- Obaveza svih institucija je da poštuju odluke Ustavnog sud, a pokušaji kontrole od strane vlasti su atak na neovisnost Ustavnog suda, kazao je Ćeman.

Osvrnuo se i na pitanje izvršenje odluka Ustavnog suda kazavši da sud to povremeno prati.

- Odluke ne samo ovog nego svakog suda kada se donesu, i kada se dođe do finalnog akta treba poštivati, ako se to ne dogodi onda imamo ono što se 'ius nudus', odnosno golo pravo i to ne doprinosi afirmaciji vladavini prava. I građani i drugi subjekti koji postupaju pred Ustavnim sudom imaju pravo da akti i odluke koji se odnose na njih budu provedeni, kazao je Ćeman. Iznio je podatke da je osam odluka ocjene ustavnosti ostalo neizvršeno te 31 predmet apelacijske nadležnosti.

- Ukoliko se statistički gleda to je zanemarivo, međutim kada znamo sadržaj onda to za posljedicu ima veoma ozbiljnih ugrožavanja pravnog poretka, istakao je Ćeman.

Situacija veoma alarmantna 

Sutkinja Helen Keller se također objavila i ponovila da je situacija u Ustavnom sudu BiH veoma alarmantna.

- Napad na sudstvo u BiH izgleda prati globalni trend. Napad na sudstvo o ovoj zemlji je prijetnja i to znači da se zakon ne sprovodi. Ako su pisani zakoni zaštićeni Ustavnim sudom onda su i žitelji ove zemlje zaštićeni. Napadi na sudstvo uvijek dolaze iz krugova koji žele destabilizirati državu i koji se žele okoristiti iz slabosti zemlje, kazala je Keller. Podsjetila je kako su u prosincu vlasti RS-a tražili ostavku stranih sudaca, i pojasnila da bi to značilo i prestanak funkcioniranja suda.

- Nastavit ćemo da vršimo svoj mandat dok god postoji sud jer time ustavni sud ostaje samoodrživ. Mi smo odani ustavu ove zemlje, ali gledamo u budućnost zabrinuti. Problem neimenovanja domaćih sudaca je veliki. To znači da moramo biti uključeni u sve sjednici suda, što je iscrpljujuće, poručila je Keller. Podsjetila je kako trenutni omjer tri strana i tri domaća suca nas stavlja u daleko od onoga što je Ustav.

- Na ivici smo funkcioniranja politička blokada mora biti okončana brzo" upozorila je na kraju Keller.

Na kraju se obratila i sutkinja Seada Palavrić.

- Oni koji ne žele strance oni zapravo ne žele domaće suce. Kada bi imali kvorum onda bi se odluke donosile u Velikom vijeću, pojasnila je Palavrić.