Bojkot izbora po scenariju iz Srebrenice HDZ bi potpuno uklonio iz vlasti
Čekaju se odluke Izvanrednog Sabora HNS-a oko jesenskih izbora
Piše: V.S.Herceg
mostar@dnevni-list.ba
Za subotu, 19. veljače održat će se izvanredno zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH. Izvanredno zasjedanje HNS-a zakazano je već prije mjesec dana i to zbog, kako je navedeno, "približavanja roka za raspisivanje općih izbora u BiH, te očitom opstrukcijom bošnjačkih stranaka oko postizanja dogovora o ograničenim izmjenama Ustava i Izbornog zakona, a sve u cilju ispunjenja odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, predsjednici stranaka su odredili termin izvanrednog zasjedanja Sabora".
Od „braće Bošnjaka“ do „bojkota“
"U slučaju da propadnu pregovori u vezi izmjena Izbornog zakona BiH, Hrvati u BiH, okupljeni oko krovne političke organizacije hrvatskog naroda u BiH će dati kvalitetne odgovore na predstojeće izazove. Legitimno predstavljanje, konstitutivnost i ravnopravnost naroda, otklanjanje diskriminacije pri kandidiranju predstavljaju ključne elemente u postizanju dogovora u procesu ograničenih izmjena Ustava i Izbornog zakona", stoji u najavi izvanrednog zasjedanja HNS-a.
Pitanje je koje odluke će donijeti HNS, hoće li iste biti "kozmetičke prirode" ili će biti katastrofalne za Hrvate kao konstitutivan, politički narod u BiH?
Hoće li odluke dodatno doprinijeti daljnjoj političkoj eskalaciji ili stranke okupljene oko HDZ-a imaju taktiku i viziju daljnjeg političkog djelovanja i to u svjetlu činjenice da međunarodni faktori, ujedno i medijatori u neuspješnim pregovorima oko reforme Izbornog zakona ne drže upitnim (od bošnjačkih stranaka upitnom), konstitutivnošću naroda te mišljenja Venecijanske komisije koja ide u prilog hrvatskim pregovaračima.
“Nemam problem oko riječi bojkot”, kazao je prošli tjedan novinarima u Sarajevu predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović, pri tom dodajući kako su "sada sve opcije legitimne jer su rokovi za dogovore praktično odavno istekli".
Ove njegove riječi dolaze nakon značajnog optimizma na zasjedanju HNS-a u lipnju prošle godine kada je kazao: "Želimo s braćom Bošnjacima tražiti trajna rješenja s jasnom porukom da budemo svoji na svome bez diskriminacije. Ja sam siguran da možemo naći rješenja u izbornom zakonodavstvu s dvije izborne jedinice u Federaciji BiH oko Predsjedništva i Doma naroda kroz legitimno predstavljanje uz uvažavanje svih presuda Ustavnog suda i Suda za ljudska prava u Strasbourgu".
Pozivnice odaslane
Kako Dnevni list doznaje, pozivnice za sudjelovanje u radu izvanrednog zasjedanja HNS-a BiH poslane su svim članicama kao i onima koji su svoje članstvo u toj nevladinoj udruzi zamrznule ili su iz iste istupile.
Međutim, iako predsjednik najjače hrvatske opcije "nema problema" s riječi bojkot, taj stav s njim ne dijele mnogi predsjednici stranaka članica HNS-a. Jedan od njih je i Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske Republikanske stranke (HRS).
"Primili smo poziv za slanje izaslanika, ali to ne znači da ćemo i sudjelovati. Poštujemo tu instituciju, ali smatramo da je HNS postao marketinški alat u rukama HDZ-a i Dragana Čovića. S druge strane, smatram da je bojkot izbora, pravno i praktički, gledano sa hrvatskog političkog gledišta, politički suicid. To je suluda i glupa ideja. No, bojkot vlasti - da, ali sumnjam da bi na to pristao HDZ jer i prije kada sam to predlagalo iz HDZ-a su mi odgovorili 'od čega će oni živjeti'. Prema tome, nema spremnosti na takvu žrtvu", kazao je Raguž za Dnevni list.
On se pri tom osvrnuo i na događaje u Srebrenici, kada su bošnjački predstavnici pozivali na bojokt izbora, a na koji su se Bošnjaci u većini odazvali, a potom SDP popunio mjesta.
"Tako bi se dogodilo i Hrvatima ako bi bojkotirali izbore. No, bojkot bi imao smisla samo ako bi izbore bojkotirale i stranke u RS-u, ali to se neće dogoditi jer bi time vladajući izgubili vlast", kazao je Raguž.
Mnoge članice protiv bojkota
I mnogi drugi predstavnici stranaka, članica HNS-a protiv su bojkota izbora te smatraju kako se na izbore treba izaći, po novom ili starom Izbornom zakonu i unatoč, kako tvrde, nelegalnom raspisivanju izbora od strane također upitne legalnosti SIP-a.
Baš onako kako je i kazao visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, a čija će se uloga u ovom procesu tek vidjeti.
Na prošlim pregovorima mnogi sudionici pregovora govorili su o mogućnosti odgode izbora. Suad Arnautović, član Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH nedavno je za FTV kazao da se izbori mogu odgoditi najviše 30 dana od dana već zakazanih izbora, ako u nekoj izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu nije moguće organizirati izbore kako je predviđeno zakonom.
"Prema članu Izbornog zakona SIP-u je potrebno osigurati sredstva 15 dana nakon dana raspisivanja. Ako nema operativnih sredstava onda ih odgađamo do mjesec dana. Ako budu igrali igru koju su igrali 2020. godine i uskrate nam proračun, mi smo tada lokalne izbore raspisali u svibnju, a proračun nam je operativan bio tek u srpnju. I tada su se igrali sa živcima birača i državljana BiH i jedan od scenarija je da će se to dogoditi i za ove izbore”, rekao je Arnautović.
Međutim, sve izglednije je da bi se u ovaj scenarij mogao umiješati i Schmidt.
'Tezgarenje' za još malo vremena?
Ipak, iako je već odavno istekao 'dead-line' za dogovor oko promjene Izbornog zakona, dobro je podsjetiti da je predsjednik Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković, kazao kako su stranke u BiH od međunarodne zajednice dobile jasan signal da se pregovori u svezi s izbornim reformama trebaju voditi na način da se uvažavaju konstitutivni narodi.
“Vidjeli ste ovih dana visokog predstavnika Schmidta koji je eksplicitno rekao ovako – ohrabrujem pregovore, rješenja su takva da u njima svoje mjesto imaju konstitutivni narodi. Dakle, on apostrofira ono što piše u Ustavu. Nemamo signale iz međunarodne zajednice da su nam spremni pomoći kako bi imali uređenje kakvo ja sanjam – jedan čovjek jedan glas, bez entiteta i kantona, a da to bude lokalna zajednica i država. Jednako nam je to rekla i američka administracija, a čak i izravnije kad su nas pozvali na prve pregovore, rekli su: 'Vratite se na Washingtonski sporazum i smirite odnose u Federaciji’. Dakle, mi smo od međunarodnih faktora, od kojih stalno tražimo pomoć, dobili smjernice. Zaista smatram da bi bilo neozbiljno sada kazati nećemo ni s vama razgovarati. To ne vodi nigdje”, kazao je Konaković.
Je li ova izjava i nada za dogovor, a koja bi trebala olakšati i pregovaračku poziciju predsjednika Bakira Izetbegovića te biti signal za "tezgarenje" za još malo vremena za konačan dogovor pa tako i odgodu izbora? Na koncu, čeka se izvanredno zasjedanje HNS-a, a donesene odluke mogle bi biti prekretnica ne samo za najjači HDZ BiH već i za cjelokupno hrvatsko političko tijelo. Je li vrijeme za robusne poteze i nepotrebne političke žrtve ili još više diplomacije?