Piše: Dragan Bradvica

Bosna i Hercegovina svakako ne prati svjetske trendove kada je u pitanju razvoj tehnologije i razvoj iste. Prema publikaciji Agencije za statistiku BiH 'Uporaba informacijsko-komunikacijskih tehnologija u BiH 2020.' vidi se kako je 65,7 posto osoba u posljednja tri mjeseca koristilo računalo, 2,9 posto osoba je koristilo računalo prije više od tri mjeseca, 7,6 posto prije više od godinu dana a čak 23,8 posto osoba nikada nije koristilo računalo.

- U BiH je 73,2 posto osoba koristilo Internet u posljednja tri mjeseca, 1,1 posto ispitanika koristilo je Internet prije više od tri mjeseca, a 2,5 posto prije više od godinu dana. Ispitanici koji nikad nisu koristili Internet je 23,1 posto, stoji u publikaciji.  Nadalje, i oni koji koriste Internet u velikoj mjeri koristili za telefoniranje preko Interneta i video pozivi (90,6 posto), slanje online poruka preko Skype, Messenger, WhatsApp, Viber, itd. (78,0 posto), sudjelovanje na društveni mrežama kao što su Facebook i Twitter (68,3 posto). Čitanje Internet portala, online novina, časopisa (65,6 posto), pronalaženje informacija o proizvodima i uslugama (67,2 posto), značajan broj ispitanika koristili su Internet za gledanje video sadržaja preko besplatnih servisa (npr. YouTube, 58,4 posto).

Domaćinstva

Tu je i statistika za domaćinstva pa tako 62,2 posto domaćinstava imaju pristup računalu a njih 37,8 posto nemaju pristup računalu. Zastupljenost računalo u domaćinstvima varira zavisno o tipu naselja.

U urbanim sredinama 65,6 posto domaćinstava ima pristup računalo u ostalim dijelovima 59,5 posto. Jaz u pristupu domaćinstava računalo vidljiv je u strukturi domaćinstava po mjesečnom dohotku.

Pristup računalu većinom imaju domaćinstava sa mjesečnim primanjima većim od 1500 maraka (92,7 posto) odnosno prihodima većim od 2500 maraka (97,6 posto), dok udio domaćinstava sa primanjima do 500 maraka iznosi svega 28,4 posto.

Nadalje, 72,8 posto domaćinstva imaju pristup Internetu dok njih 26,9 posto nema (tu je i 0,3 posto domaćinstava koja ne zna imaju li pristup Internetu). Internet priključak u domaćinstvima varira zavisno o tipu naselja.

U gradskim sredinama 75,4 posto domaćinstava ima Internet priključak u ostalim sredinama 70,7 posto. Jaz u pristupu domaćinstava Internetu vidljiv je u strukturi domaćinstava po mjesečnom dohotku. Pristup Internetu većinom imaju domaćinstva sa mjesečnim primanjima većim od 1000 maraka (93,8 posto),

1500 maraka (95,3 posto), odnosno prihodima većim od 2500 maraka (97,6 posto), dok udio domaćinstava sa primanjima do 500 maraka iznosi svega 42,2 posto.

Istraživanje

A vrlo važno je i pitanje sloboda Interneta, a u istraživačkoj studiji internet stranice Comparitech analizirano je stanje u svim zemljama kako bi se utvrdilo gdje su najstroža ograničenja, a gdje žitelji mogu uživati najviše slobode na internetu.

- Bodovali smo svaku državu po šest kriterija. Svaka od ovih vrijedi dva boda osim aplikacija za razmjenu poruka/VoIP -a koja vrijedi jednu (to je zbog toga što mnoge zemlje zabranjuju ili ograničavaju određene aplikacije, ali dopuštaju one koje vode vlade/davatelji telekomunikacijskih usluga unutar zemlje). Država dobiva jedan bod ako je sadržaj - torrenti, pornografija, mediji, vijesti, društveni mediji, VPN -ovi, aplikacije za razmjenu poruka/VoIP - ograničen, ali dostupan, i dva boda ako je potpuno zabranjen. Što je veći rezultat, veća je cenzura, navodi se u istraživanju.

Prema ovom istraživanju, zemlje s najvećom cenzurom na internetu su Sjeverna Koreja i Kina (ocjena 11 od mogućih 11). Ne postoji ništa što ove dvije zemlje ne kontroliraju u internet sferi. Obje ove zemlje su također zabranile aplikacije za razmjenu poruka iz inozemstva, primoravajući stanovnike da koriste one koje su napravljene (i vjerojatno se kontroliraju unutar zemlje.

Iran je odmah nakon Sjeverne Koreje i Kine (ocjena 10) kada je u pitanju cenzura na internetu. Iran blokira VPN-ove (dopušteni su samo oni koje je odobrila vlada, što ih čini gotovo beskorisnima), ali ne zabranjuje u potpunosti torrenting. Pornografija je također zabranjena, a društveni mediji su pod sve većim ograničenjima. Slijede ih Bjelorusija, Katar, Sirija, Tajland, Turkmenistan i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).

Turkmenistan, Bjelorusija i UAE su također bili na ovom popisu i 2020. godine. Usporede li se rezultate za svaku zemlju s podacima za 2020. godinu može se zaključiti da su tri zemlje povećale cenzuru u ovoj godini. Jedna od njih je Tajland koji je imao i najveći skok cenzure još od 2019. Nakon Tajlanda slijedi Gvineja, gdje su povećana politička ograničenja medija ili prijetnje suspenzijom na nekoliko web stranica za vrijeme izbora u listopadu 2020., kao i ograničenja društvenih medija u to vrijeme.

Kako stoji BiH?

Prema rezultatima istraživanja Bosna i Hercegovina gotovo i nema restrikcija i ograničenja kada je u pitanju korištenje Interneta (one su tek devet posto). To je najbolja ocjena koju se može dobiti, a restrikcije se odnose zbog ograničenja torrentinga (što s je praksa u bukvalno svakoj zemlji koja se proučava).

S obzirom kako bukvalno sva relevantna istraživanja BiH svrstavaju na samo europsko dno ovo je prvo nakon dugo vremena na kojem se možemo pohvaliti da smo u društvu najrazvijenijih, najdemokratičnijih država svijeta kao što su Lihtenštajn, Malta, Švicarska, Novi Zeland…

Kako stanje nije idealno niti u Europi, u istraživačkoj studiji internet stranice Comparitech, navodi se kako su čak i politički mediji ograničeni u 12 zemalja.

Ove godine ovoj listi tako se pridružila čak i Grčka, ali i Mađarska i Kosovo.

- Dvije zemlje strogo cenzuriraju političke medije - Bjelorusija i Turska. Nijedna europska država ne blokira ili zabranjuje društvene medije, ali pet ih ograničava. To su Bjelorusija, Crna Gora, Španjolska, Turska i Ukrajina. Turska ograničava upotrebu VPN -a, dok ih Bjelorusija u potpunosti zabranjuje. Aplikacije za razmjenu poruka i VoIP neograničene su diljem Europe, stoji u istraživanju.