Iz Informacije se može zaključiti da je prethodnih nekoliko godina više rastao broj umirovljenjima nego broj zaposlenih pa je tako u 2024. broj umirovljenika porastao za 2,08 posto, a broj radnika 1,36 posto. U godini prije te, odnosno u 2023. broj umirovljenika rastao je 2,42 posto, a broj zaposlenih 1,14 posto.

Primjerice, 2026. godine ukoliko rast mirovina bude usklađivan sa 50 posto BDP-a i 50 posto potrošačkih cijena za isplatu mirovina bit će potrebno 4,2 milijarde maraka, a ukoliko se budu usklađivale na način 60 posto plata i 40 posto potrošačke cijene za tu godinu biće potrebno 4,3 milijarde maraka.

Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Nekada se kroz šalu u Bosni i Hercegovini govorilo kako najveći broj našim umirovljenika bez problema može uspješno obavljati funkciju ministara financija jer to na koji način oni uspijevaju pregurati mjesec dana uistinu je veliko postignuće.  Najveći broj njih umjesto da uživao nakon napornog radnog vijeka sada muku muči kako sebi osigurati najminimalnije životne potrepštine. A u državi u kojoj uza sve druge anomalije imamo stanje da na jednog umirovljenika ide jedan radnik ništa bolje se i nije moglo očekivati.

Isplata mirovina 

Ukoliko stvari gledamo u brojkama, u Federaciji je zaključno sa svibnjem ove godine bilo je 458.152 umirovljenika, što je za 41.324 više nego što ih je bilo 2018. godine. U tom razdoblju prosječna mirovina porasla je sa 399 maraka koliko je iznosila 2018. godine na 652 maraka koliko je iznosila na polovini 2025., a najveći rast zabilježen je u 2023. i to 16,2 posto, odnosno 100 maraka u odnosu na 2022. 

Isto tako, u Informaciji o stanju u mirovinskom sustavu koja će se naći na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH navodi se i da će u ovoj godini za isplate mirovina biti potrebno 3,7 milijardi maraka, a u godinama koje slijede taj iznos značajno raste. Koliko će biti potrebno novca u budućnosti za isplate mirovina, ovisi od toga koja formula će se koristiti za usklađivanje mirovina. Projekcije za rast mirovina napravljene su u odnosu na rast BDP-a i potrošačkih cijena kako se sada računa i u odnosu na rast plata i potrošačkih cijena. Primjerice, 2026. godine ukoliko rast mirovina bude usklađivan sa 50 posto BDP-a i 50 posto potrošačkih cijena za isplatu mirovina bit će potrebno 4,2 milijarde maraka, a ukoliko se budu usklađivale na način 60 posto plata i 40 posto potrošačke cijene za tu godinu biće potrebno 4,3 milijarde maraka.

A u kom smjeru se stvari kreći najbolje se vidi iz projekcije koje ukazuju kako će za isplatu mirovina svake godine biti potrebno više novca, a u 2034. godini za te namjene bit će potrebno čak 8,2 milijarde maraka.

Usklađivanja

Isto tako, nije nevažno istaći kako umirovljenici u FBiH već mjesecima traže od Vlade FBiH izmjenu Zakona o PIO/MIO na način da se umjesto rasta BDP-a od kojeg sada zavisi rast mirovina kao parametar uzme rast minimalne plaće. Također, traže da se omogući i vanredno usklađivanje mirovina koje po Zakonu sada nije moguće.

- Najnoviji zahtjevi umirovljenika da se potpuno ukinu već postojeći zakonski uvjeti za ostvarivanje mogućnosti vanrednog usklađivanja mirovina i da se dosadašnja ograničenja stope izvanrednog usklađivanja da stopa rasta realnog BDP-a povećaju da vanrednog usklađivanja bude do visine rasta neto plaće, sigurno će dodatno ugroziti financijsku stabilnost mirovinskog sustava i stvoriti mogućnost da mirovine rastu značajno iznad rasta prosječne plaće, što je po svim ekonomskim kriterijima jednostavno financijski neodrživo, piše u Informaciji.

Iz Informacije se može zaključiti da je prethodnih nekoliko godina više rastao broj umirovljenjima nego broj zaposlenih pa je tako u 2024. broj umirovljenika porastao za 2,08 posto, a broj radnika 1,36 posto. U godini prije te, odnosno u 2023. broj umirovljenika rastao je 2,42 posto, a broj zaposlenih 1,14 posto.