BiH ulazi u najintenzivniju fazu energetske tranzicije do sada, a razvoj solarnih i vjetroelektrana odvija se tempom koji pred elektroenergetski sustav postavlja nove izazove. Budućnost sektora više ne ovisi samo o gradnji novih elektrana, već o, prije svega, sposobnosti mreže prihvatiti ih, poručio je predsjednik Bosanskohercegovačkog odbora CIGRE Zijad Bajramović u obraćanju sudionicima Petog savjetovanja BHK CIRED-a, koje se održava u Mostaru. 

Bajramović je iznio i podatak da je koncem 2025. godine u BiH instalirano oko 1.200 MW kapaciteta iz varijabilnih obnovljivih izvora energije, dok se do isteka tekuće godine očekuje rast na približno 1.600 MW, što ukazuje da se posljednjih godina godišnje gradi oko 400 MW novih solarnih i vjetroelektrana, dok bi u narednom razdoblju taj tempo mogao porasti na čak 500 do 600 MW godišnje.

Bajramović je ukazao da takva dinamika zahtijeva temeljnu transformaciju elektroenergetskog sustava: distribucijske mreže više neće imati isključivo ulogu prijenosa električne energije do krajnjih korisnika, već će postati digitalizirane platforme koje povezuju proizvođače, prosumere, skladišta energije, agregatore i električna vozila. Osobito je istakao značaj fleksibilnosti sustava kroz razvoj baterijskih postrojenja, upravljanje potrošnjom i nove modele priključenja koji mogu rasteretiti postojeću infrastrukturu i omogućiti veće uključivanje obnovljivih izvora. Govoreći o poukama iz prijašnjih godina, upozorio je da klimatske promjene i ekstremni vremenski događaji zahtijevaju daleko ozbiljniji pristup zaštiti energetske infrastrukture. 

- Klimatska otpornost mora postati sastavni dio razvoja elektroenergetskog sustava, ustvrdio je Bajramović podsjetivši na velike poremećaje i posljedice prirodnih nepogoda koje su pogodile BiH. 

O nužnosti uspostave funkcionalnog tržišta električne energije

Jedan od ključnih izazova ostaje i uspostava funkcionalnog tržišta električne energije. Prema riječima predsjednika bh. CIGRE, mora se ubrzati aktivnosti na razvoju transparentnog i konkurentnog tržišta te na donošenju Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, poglavito u kontekstu europskih procesa dekarbonizacije i primjene CBAM mehanizma. Bajramović smatra da će promjene morati obuhvatiti i tarifnu politiku budući je postojeći model, prema kojem je struja jeftinija noću no danju, sve manje prilagođen zbilji, u kojoj se najveći viškovi električne energije iz solarnih elektrana javljaju upravo tijekom dana.

Dodatni su teret i ulaganja potrebna za modernizaciju mreže. Procjene govore da će u naredne tri godine u elektrodistributivni sustav biti potrebno uložiti oko tri milijarde KM, prvenstveno u razvoj srednjonaponske mreže. 

- Modernizacija mreže zahtijeva ogromna sredstva, ali možda još veći izazov predstavlja manjak inženjera i kvalificiranih stručnjaka, napomenuo je Bajramović te zaključio da energetsku tranziciju BiH može uspješno provesti samo kroz koordinirano djelovanje institucija, tvrtkia, regulatora i stručne zajednice, s ciljem stvaranja sustava koji će biti siguran, fleksibilan, digitaliziran, klimatski otporan i ekonomski održiv.

Tijekom 5. savjetovanja BHK CIRED-a, koje traje do danas, bit će predstavljeno 80 stručnih radova koje potpisuje oko 170 autora iz BiH i zemalja regije. Bosanskohercegovački odbor Međunarodne konferencije o elektrodistribuciji CIRED - BHK CIRED je formiran u okviru BHK CIGRE, kao vodeća organizacija u BiH, koja se bavi stručnim i znanstvenim  problemima iz oblasti distribucije električne energije, proučava funkcioniranje tržišta električne energije, proces regulacije i njegov utjecaj na razvoj elektrodistributivnog sustava.