Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Svi izborni procesu u Bosni i Hercegovini nakon potpisivanja Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma imaju su jednu poveznicu – obilježeni su velikim sumnjama u njihovu regularnost. Nakon svih izbora, a naročito posljednjih desetak godina javljale su se nebrojene opravdane sumnje kako je regularnost izbora narušena, a samim time i regularnost potvrđenih rezultata. Ipak, do ove godine apsolutno se ništa nije mijenjalo, a politički akteri u koje su ponajviše sumnjalo u zakulisne rad je nastavljali su sve po starom.

Izbori u listopadu trebali bi biti drugačiji i, ako ništa drugo, barem pošteniji nego svi oni dosadašnji. 

(Ne)povjerenje

Koalicija za slobodne i poštene izbore 'Pod lupom' u četvrtak predstavila je rezultate najnovijeg ispitivanja javnog mnijenja koje je pokazalo da čak 73,9 posto žitelja smatra da izbori u BiH nisu slobodni i pošteni, što ukazuje na duboko ukorijenjeno nepovjerenje u izborni proces i uvjerenje velikog broja građana da nepravilnosti mogu uticati na stvarnu izbornu volju.

Takav stav dodatno potvrđuju iskustva žitelja jer njih 11,2 posto navodi da je svjedočilo kupovini glasova ili nekoj drugoj vrsti izborne prevare.

Nepovjerenje u izborni proces prati i nisko povjerenje u političke aktere i dužnosnike. Trenutno, najveće povjerenja žitelja uživa Središnje izborno povjerenstvo BiH (21,54 posto), potom Koalicija 'Pod lupom' (20,73 posto), kandidati (18,33 posto), OIP/GIP (16,95 posto), stranke (9,28 posto), vlast i dužnosnici (5,04 posto), druge NVO (4,12 posto), te mediji (4,01 posto).

Zanimljivo je da su pred Lokalne izbore 2024. žitelji imali najviše povjerenja u kandidate (20,3 posto).

Mediji

S druge strane, iako su mediji akter kojem žitelji najmanje vjeruju, ipak ga primarno koriste za informiranje (čak 63,5 posto njih), a TV ostaje glavni izvor informacija (47,9 posto).

Međutim, iako su mediji primarni izvor informacija, čak 69,9 posto građana navodi da ne vjeruje informacijama koje dobiva putem medija, 75,5 posto njih smatra da mediji ne izvještavaju objektivno prilikom izbornih kampanja, a 78,95 posto navodi kako je primijetilo favoriziranje e određenih političkih stranaka ili političara u medijima.

Nepovjerenje žitelja dodatno je povezano i s percepcijom da postojeće mehanizme odgovornosti nije moguće dovoljno efikasno koristiti za odvraćanje od izbornih nepravilnosti. Čak 77,4 posto žitelja smatra da postojeće sankcije nisu dovoljno stroge da bi imale odvraćajući karakter.

Ono što je izrazito pozitivno jeste to da većina žitelja (80,4 posto) iskazuje visoku podršku uvođenju novih izbornih tehnologija kao mjera za sprečavanje izbornih nepravilnosti, a 60,9 posto njih smatra da će uvođenje tehnologija doprinijeti zaštiti njihovog glasa.

Isto tako, usprkos svim izazovima, i velikom stupnju nepovjerenja, 73,5 posto žitelja BiH će glasati na Općim izborima 2026. Ovaj podatak ukazuje na to da, iako su zabrinuti zbog nepravilnosti, žitelji su ohrabreni uvođenjem novih izbornih tehnologija te i dalje vide izbore kao priliku da odlučuju tko će zastupati njihove interese.