Piše: Dragan Bradvica

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u posljednjih 11 godina riješio je 64.858 predmeta, od tog broja riješio je 99,2 posto na Velikom vijeću, a Veliko vijeće čini šest domaćih sudaca. Ni jedna odluka se ne može donijeti, a da za nju nije glasao i Bošnjak i Hrvat i Srbin jer za svaku odluku treba pet glasova, kazao je na konferenciji za medije Mato Tadić, predsjednik Ustavnog suda BiH.

Dodaje kako je od navedenih 99,2 posto koji su riješili domaći suci na Velikom vijeću preko 90 posto je jednoglasno.

- To se može bez obzira na etnički sastav ako je profesionalan pristup svakoga od nas koji obnaša i radi ovu funkciju. Nadalje, samo 0,98 posto predmeta je riješeno na plenarnim sjednicama, a na tim sjednicama je 61,12 posto riješeno jednoglasno, pojašnjava Tadić.

Pojašnjenje presude

Jedna od glavnih tema bila je odluka Ustavnog suda BiH vezane za šume RS-a donijeta u četvrtak.

- Naše odluke su obvezujuće i konačne i mi inzistiramo na izvršenju naših odluka neovisno od toga tko što komentira. Kada su u pitanju odluke oko nadležnosti, dakle ocjena ustavnosti, mi tu imamo sedam, uvjetno osam neizvršenih odluka. Naviše tih odluka nije izvršila Parlamentarna skupština BiH, tri nije izvršila Federacija. U odnosu na Republiku Srpsku imamo interesantnu situaciju – odatle dolaze negativni komentari ali izvršavaju odluke. Istini za volju, odluka koja se odnosi na Dan državnosti nisu donijeli novi zakon ali je taj zakon stavljen izvan snage tako da zakona nema. Kada su u pitanju ovakve odluke kakva je u četvrtak donijeta i Zakon o poljoprivrednom zemljištu te odluke prije svega podrazumijevaju da država donese temeljni zakon koji bi uspostavio standarde reguliranja prava na imovinu u cijeloj državi. Što se događa u ovakvim predmetima? U ovom dijelu u kojem Ustavni sud BiH utvrdi da je došlo do povrede, da su neke odredbe neustavne, mi to nakon proteka roka od šest mjeseci brišemo iz pravnog sustava. Šume su kao i poljoprivredno zemljište tamo gdje jesu, nitko ih ne prenosi, upravlja se kao i do sada kao što se upravljalo i gazdovalo. U našoj složenoj situaciji mora se voditi računa da postoji sporazum o sukcesiji, da sukcesor nije FBiH, da sukcesor nije RS, sukcesor je država. Mora se voditi računa da mi imamo imovinu koja je bila knjižena na Savezni sekreterijat narodne obrane, koja je bila na razini Jugoslavije. Imamo razne druge sporazume, imovinu koja je bila knjižena na Predsjedništvo Jugoslavije, na Savezno izvršno vijeće itd. Mora se onda naći rješenje što će to biti na razini države, a to nije na nama nego to treba utvrditi Parlamentarna skupština BiH i urediti zakonom, a ostalo onda uređuju entiteti, i u FBiH niže jedinice, pojašnjava Tadić.

Vezano za tu odluku, navodi kako je prema njihovim pravilima zabranjeno iznositi tko je sudac izvjestitelj i kako je tko glasao. To se može vidjeti nakon objave odluke na web stranici, odnosno Službenom glasniku, dakle o tome ima li izuzeto mišljenje u tom predmetu, a ako postoji, ono se objavljuje uz odluku. Kaže kako je to standard koji se koristi i kod drugih Ustavnih sudova u svijetu. Odluke će vrlo brzo biti na web stranici.

Na pitanje oko pritisaka, kaže kako Ustavni sud BiH ima svoju nadležnost koja je utemeljena na Ustavu i oni se toga drže i tako rade. S pritiscima izvana, kako nastavlja, žive i rade.

- Izravnih pritisaka na mene i kolege nema ili ako ima oni nisu takve naravi da bi utjecali na naš rad i našu samostalnost u smislu odlučivanja. Bilo bi dobro da u javnosti nema pritisaka, pojavljuju se pred sjednicu, tijekom i poslije sjednice. Osobno sam naučio na to i više ne obraćam pažnju, poručuje Tadić.

Ispunili svoj zadatak

Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman također je govorio o odluci Ustavnog suda, koji je cijenio ustavnost Zakona o šumama RS-a.

- Ustavni sud je našao da je određenim odredbama, u kojima se vlasništvo nad šumama u području RS-a tretira kao vlasništvo RS-a, da su ti članovi ocijenjeni kao neustavni. Na temelju dosadašnje sudske prakse, Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom i Sporazuma o sukcesiji, svoju nadležnost ima država BiH, odnosno Parlamentarna skupština BiH da to pitanje uredi zakonom i onda u zavisnosti od rješenja i kriterija, entiteti i druge organizacione jedinice i fizičke osobe mogu imati pravo svojine, pojasnio je Ćeman.

Potpredsjednik Ustavnog Suda BiH i međunarodni sudac Tudor Pantiru, koji uskoro završava angažman u Ustavnom sudu, rekao je da je ovo jedna od najvažnijih institucija BiH sa zadatkom da održi Ustav države.

- Ovaj sud je do sada ispunjavao ovaj zadatak unatoč velikom pritisku izvana. Ova institucija se suočava sa, slobodno možemo reći, najkompleksnijom situacijom u svijetu, kazao je Pantiru. Dodao je da je apsolutna neophodnost postojanje ovog suda unutar države BiH.

- I siguran sam da će ovaj sud nastaviti štititi ljudska prava. Bila mi je čast da budem dio ovog suda i radim sa svojim uvaženim kolegama. Ja lično napuštam BiH s osjećajem da sam ispunio ovaj zadatak, ustvrdio je Pantiru. Jedno od pitanja je bio i njegovo mišljenje o odlasku međunarodnih sudaca iz Ustavnog suda BiH.

- Kada je u pitanju moje mišljenje o odlasku međunarodnih sudaca, dati ću vam iskreno mišljenje i to preko jednog primjera. Imali smo jednog jako dobro suca, poštenog, profesionalnog koji je bio u Ustavnom sudu BiH, a dolazi iz RS-a. Imam visoko mišljenje o njemu. On mi se povjerio kako se nakon nekih odluka plašio ići kući. Možete zamisliti kakav pritisak i prijetnje trpi taj sudac. Smatram kako na ovoj razini pozicije ne smiju biti popunjavane na etničkoj osnovi nego na profesionalizmu i integritetu. Moje kolege su izuzetno profesionalni suci, stava je Pantiru.

Pročitavši u medijima kako na njegovo mjesto dolazi sudac koji je iz Albanije, navodi da se kod svojih poznanika iz Europskog suda za ljudska prava raspitivao o tome se radi, i dobio informacije da ta odluka još nije donijeta ali kako se radi o vrlo profesionalnom i dobrom sucu.

Neki političari iz BiH, prvenstveno lider SNSD-a Milorad Dodik problematizirao je to što na mjesto ustavnog suca dolazi Albanac i musliman, ali Pantiru kaže koliko je on upoznat da osoba za koju Dodik tvrdi da će doći na tu poziciju nije musliman, nego katolik.

O 'slučaju Ljubić'

Jedno od pitanja upućenim predsjedniku Ustavnog suda BiH Mati Tadiću bilo je i oko presude u 'slučaju Ljubić', je li ona provedena, odnosno do kuda se tu stiglo, koji su eventualni idući koraci koje će poduzeti Ustavni sud BiH.

- Mi smo donijeli svoju odluku o neizvršenju te odluke 2017., konstatirali da nije izvršena, poslali Parlamentarnoj skupštini BiH, a nakon toga Ustavni sud od PSBiH nije dobio nikakvu povratnu informaciju i onda kada je dobije mi ćemo nastaviti raditi na tom predmetu, kazao je Tadić.