Ured organizacije Trial International već 15 godina u BiH radi na unaprjeđenju statusa osoba koje su preživjele ratne zločine, pružajući im besplatnu pravnu pomoć pred domaćim i međunarodnim tijelima i mehanizmima zaštite ljudskih prava te zagovarajući izmjene zakonodavstva s ciljem uspostave pravde za žrtve ratnih zločina. 

Iako je rat u BiH okončan prije 30 godina, još uvijek nisu svi ratni zločini procesuirani pred pravosuđem, a počinitelji su nedostupni pravosudnim tijelima jer žive izvan BiH. U drugim slučajevima, dodaju iz ove organizacije, one koji su odslužili zatvorsku kaznu se po izvršenju kazne veliča kao heroje u njihovim lokalnim zajednicama, što stvara atmosferu podjele, negiranja i glorifikacije. 

- Genocid u Srebrenici jedan je od najtežih ratnih zločina počinjenih u 20. stoljeću, a širenje kulture sjećanja i memorijalizacije zadaća je institucija, udruženja preživjelih i budućih naraštaja. Trideset godina nakon genocida u Srebrenici, bol i borba preživjelih nisu prestali. Iako je međunarodna pravda učinila značajne korake, mnogi odgovorni još uvijek izbjegavaju suočavanje s pravosudnim institucijama, a žrtve čekaju istinu i priznanje. Kao društvo, ne smijemo dozvoliti da poricanje i nekažnjivost postanu norma. Trial International ostaje posvećen borbi za pravdu, podršci preživjelima i očuvanju kulture sjećanja, jer samo istina može biti temelj trajnog mira i dostojanstva, ističe voditeljica programa Ureda te organizacije u BiH Klaudia Kuljuh.

 Izgraditi društvo koje se suočava s prošlošću, a ne bježi od nje

Kada Hotić, potpredsjednica udruženja 'Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa', jedna od onih koji su preživjeli genocid u Srebrenici, ukazala je da još uvijek postoji potreba za pronalaskom masovnih grobnica. 

- Sve je manje i manje onih koji znaju za grobnice, neki još uvijek šute, a oni koji su genocid počinili negiraju ga. Trebaju ga prestati negirati i prihvatiti istinu. Istina je jedina lijek za sve. Obilježavanje služi da se sjećamo ubijenih, da se sjećamo patnji, ali i da se okrenemo normalnom životu, istaknula je Hotić poručujući mladima da im to bude pouka da nikad ne dozvole da budu zavađeni. 

Saliha Đuderija iz Instituta BiH za nestale osobe podsjetila je da se u BiH još uvijek traga za više od 7.000 u ratu nestalih osoba, kao i da je do sada pronađeno blizu 80% od ukupnog broja nestalih, što je jedinstven slučaj u svijetu. Ured Trial International u BiH je 2021. godine sklopio Memorandum s Memorijalnim centrom Srebrenica sa zajedničkim ciljem unaprjeđenja procesa tranzicijske pravde. Kako je kazala glasnogovornica MC Srebrenica Almasa Salihović, kultura sjećanja na genocid u Srebrenici je utemeljena na činjenicama i svjedočanstvima preživjelih te je, kao takva, presudna za očuvanje povijesne istine o genocidu u Srebrenici i za izgradnju društva koje se suočava s prošlošću, a ne bježi od nje.

Hasan Nuhanović, autor nekoliko autobiografskih knjiga i preživjeli genocida u Srebrenici, navodi da ni 30 godina nakon srpnja 1995. bol i sjećanja ne jenjavaju i ne blijede. 

- Kada je u pitanju kaznena pravda, preživjeli su svjesni da je značajan broj pojedinaca odgovornih za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine procesuiran, da je sudski utvrđena istina zabilježena te, kao takva, nikada ne može biti osporena. Preživjeli sudjeluju u procesu postizanja kaznene pravde, i kao oni čiji glas upozorava da se taj proces mora nastaviti, i kao svjedoci u postupcima kaznenog gonjenja. To je težak teret koji preživjeli nose već tri desetljeća, naveo je Nuhanović koji smatra da, unatoč povijesnom revizionizmu i veličanju presuđenih ratnih zločinaca, preživjeli ne gube nadu da će novi naraštaji u BiH i u zemljama regije odrastati u ambijentu koji uvažava dignitet žrtava.