Princeza Aiko, s 24 godine najpopularnija članica japanske carske obitelji, prema važećem zakonu nikada ne može postati carica. Dok se broj članova obitelji smanjuje, u Japanu jača rasprava o pravilima nasljeđivanja, a javnost sve glasnije propituje zašto je ženi zabranjen pristup Prijestolju krizantema. Interes je dodatno porastao jer se Aiko, jedino dijete cara Naruhita i carice Masako, razvila u samouvjerenu javnu osobu, piše The Guardian, prenosi index.

Zakon protiv volje javnosti
Zakon star gotovo 140 godina brani ženama dolazak na japansko prijestolje, no taj se propis kosi s raspoloženjem javnosti. Većina Japanaca želi promjenu koja bi ženi omogućila da vlada i tako spriječila krizu nasljeđivanja.

Carska obitelj, naime, dijeli demografsku sudbinu ostatka zemlje: prije trideset godina imala je 30 članova, a danas samo 16, od kojih je tek pet muškaraca. Anketa lista Mainichi Shimbun iz travnja pokazuje da 72 posto ispitanika podržava ideju o carici, a protivi joj se samo 10 posto.

Samo tri muška nasljednika
Sve jači pritisak za izmjenom zakona o nasljeđivanju isključivo po muškoj liniji, koji se temelji na propisima iz 1889., tjera konzervativnu vladu premijerke Sanae Takaichi da se suoči s problemom manjka nasljednika za 1500 godina staro prijestolje.

Trenutačno su u nasljednom redu samo tri muškarca: mlađi brat cara Naruhita, prijestolonasljednik Akishino, njegov sin princ Hisahito i carev 90-godišnji stric, princ Hitachi. Princ Hisahito, 20-godišnji student, prvi je muškarac rođen u carskoj obitelji u zadnjih 40 godina. Ako on ne bude imao sina, carska loza u sljedećoj generaciji ostaje bez nasljednika.

Konzervativno rješenje vlade
Iako su prijašnje vlade razmatrale uvođenje ravnopravnosti spolova u nasljedni red, pritisak konzervativaca i rođenje princa Hisahita 2006. godine zaustavili su te rasprave. Vlada premijerke Sanae Takaichi ljetos je izazvala nezadovoljstvo kad je sa saveznicima izglasala amandmane koji zadržavaju nasljeđivanje isključivo po muškoj liniji.

Promjene, koje stupaju na snagu krajem mjeseca, omogućit će ženama iz carske obitelji da zadrže status i nakon udaje za pučane.

Uvodi se i mogućnost da se u obitelj vrate muški potomci iz 11 sporednih grana koje su isključene nakon Drugog svjetskog rata. U teoriji bi to značilo da se daleki muški rođak, ako je samac i stariji od 15 godina, može "posvojiti" u glavnu lozu. Ako bi se on oženio i dobio sina, to bi dijete ušlo u nasljedni red.

Stav premijerke i UN-a
Problem je privukao i međunarodnu pažnju. Odbor UN-a za prava žena 2024. godine pozvao je Japan da omogući carici dolazak na prijestolje. Tokio je intervenciju odbacio kao "neprikladnu" i poručio da je nasljeđivanje pitanje "temeljnog nacionalnog identiteta".

Stavovima UN-a i većine Japanaca suprotstavlja se konzervativna ideologija premijerke Sanae Takaichi. Tijekom rasprave u parlamentu zastupnicima je poručila: "Temelj careva autoriteta i legitimiteta povijesna je činjenica da se carska loza održala kroz mušku liniju tijekom 126 generacija".

Takaichi je dodala da je cilj izmjena isključivo ublažavanje krize nasljeđivanja, a ne otvaranje pitanja žena na prijestolju.

Popularnost princeze kao pritisak za promjenu
Profesor Makoto Okawa, stručnjak za carsku lozu sa Sveučilišta Chuo, smatra da nedavni amandmani "jasno teže očuvanju muške linije". Ipak, dodaje da bi popularnost princeze Aiko mogla prisiliti vlasti na promjene zbog "sve većeg nemira u javnosti jer se netko isključuje iz prava na prijestolje samo zato što je žena".

"Mnogi su Japanci gledali princezu Aiko kako odrasta. Njezina pribranost, dostojanstvo i gracioznost na nedavnim susretima pridonijeli su snažnoj podršci koju uživa. Vide je kao osobu koja utjelovljuje viziju cara Naruhita o vladaru kao simbolu nacije koji ostaje blizak narodu", objašnjava Okawa.

Obožavateljica Jin, koja vodi Instagram profil posvećen princezi, kaže da je vlada ignorirala jasan stav javnosti i smatra da je Aiko više nego kvalificirana za nasljednicu. "Ona je jedini izravni carev potomak, a njezin karakter i dostojanstvo su na najvišoj razini. Aiko je očito dostojna biti simbol Japana."

Poruke iz carske palače
Aiko ne bi bila prva žena na japanskom prijestolju. Japan je u povijesti imao osam carica, iako je njihova uloga uglavnom bila privremena, dok se ne rodi muški nasljednik. Posljednja je bila Go-Sakuramachi, koja je vladala od 1762. do 1770. godine.

Članovi carske obitelji, kojima je zabranjeno komentirati politiku, koriste suptilne poruke kako bi iskazali stav o trenutnoj situaciji. Car Naruhito je u lipnju, komentirajući parlamentarnu raspravu, rekao: "Nadam se da će rasprave o osiguravanju dovoljnog broja članova carske obitelji naići na razumijevanje naroda".

Njegov mlađi brat Akishino bio je izravniji. Novinarima je izjavio: "Važno je da društvo napreduje. Vjerujem da je dužnost carske obitelji djelovati u skladu sa zahtjevima društva. Mislim da nema razlike između žena i muškaraca."