Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 69 dolara. Odluka vodećih proizvođača o pojačanoj opskrbi nadovezala na strahovanja ulagača. Strahuju da bi val carina mogao naškoditi gospodarstvu i potražnji za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 1,87 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 69,17 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 2,14 dolara nižoj cijeni, od 66,12 dolara.

Na početku tjedna pozornost tržišta zaokupila je odluka Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika o povećanju opskrbe od travnja.

Od 2022. godine grupa je smanjila opskrbu za 5,86 milijuna barela dnevno, što odgovara oko 5,7 posto globalne potražnje. Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman dobrovoljno su smanjili opskrbu za 2,2 milijuna barela dnevno. U prosincu odlučili su postupno vraćati te barele na tržište.

Osmorka će ih vraćati postupno, od travnja ove do listopada iduće godine, potvrdili su u ponedjeljak, nakon višekratnog pomicanja roka. To bi značilo, po Reutersovim izračunima, da će OPEC+ od travnja povećati opskrbu za 138 tisuća barela dnevno.

Najavljena pojačana opskrba nadovezala se na signale iz Washingtona o mogućem ublažavanju sankcija Rusiji. Ovo bi moglo rezultirati pojačani izvoz ruske nafte.

Cijene nafte pod uticajem razvoja gepolitičke situacije
Reuters je u utorak izvijestio da je, nakon obustave vojne pomoći Ukrajini, Bijela kuća od ministarstava vanjskih poslova i financija zatražila popis sankcija koje bi mogle biti ublažene. Ovo je rezultat priprema sastanka američkih i ruskih dužnosnika.

“Izvješća o američkoj obustavi vojne pomoći Ukrajini protumačena su kao uvod u ublažavanje sankcija na rusku naftu”, rekao je u utorak Tony Sycamore iz IG-a.

Odluka OPEC+ o pojačanoj opskrbi i nagađanja o mogućem ublažavanju američkih sankcija Rusiji nadovezali su se na strahovanja da bi američke carine mogle zakočiti gospodarski rast i potražnju za energentima.

“Kina, Kanada i Meksiko u kratkom su roku na američko uvođenje carina uzvratili istom mjerom. Ovo je raspirilo strah od usporavanja gospodarskog rasta. Pored toga negativnog utjecaja na potražnju za energentima”, tumači Ashley Kelty iz Panmure Liberuma.

Peking i Ottawa uveli su SAD-u carine već u utorak. Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum samo je najavila odgovor, ne ulazeći u detalje.

U takvim je uvjetima pad zaliha nafte u SAD-u u prošlom tjednu, za 1,46 milijuna barela, prema izvorima koji citiraju izvješće udruge proizvođača API, pao u drugi plan. Analitičari čekaju službene podatke koji će biti objavljeni tokom dana, napominje Reuters. OPEC je odvojeno objavio da je u utorak barel košarice nafte njegovih članica pojeftinio za 2,6 dolara, na 72,38 dolara, piše Financa.