Centralna banka BiH će nastaviti održavati svoju monetarnu politiku i stabilnost valute i raditi na unaprjeđenju poslovnih procesa, uz održavanje kredibilnosti kao najvažnije vrijednosti koju svaka centralna banka u svijetu ima, izjavio je u Sarajevu Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, u čijim je prostorijama u srijedu predstavljeno izvješće Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nazvano “Regionalne ekonomske perspektive za Europu “.

Softić je istakao dobru suradnju s MMF-om i spremnost da sudjeluju u svim zajedničkim nastojanjima da se pronađu bolji izgledi za budućnost domaće ekonomije. “ Podrška MMF-a u provedbi naših aktivnosti je od izrazitog značaja“, naveo je Softić.

Na predstavljanju izvješća MMMF-a “Regionalne ekonomske perspektive za Europu”, o najnovijim zbivanjima, predviđanjima i rizicima za buduće izglede u Europi i u BiH govorili su Gabriel Di Bella iz Europskog odjela MMF-a i rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell.

Di Bella je ocijenio da rat u Ukrajini stvara sve više izazova za regiju, među njima je i povećana inflacija koja je rezultirala koordiniranim odgovorom centralnih banaka širom svijeta. Manja opskrba plinom iz Rusije, dodao je, ima izravan input kada su u pitanju proizvodne funkcije brojnih tvrtki, ali i neizravan input kada je riječ o proizvodnji električne energije i povećanju cijena, ne samo plina, već i struje.

-Posljedica sve viših cijena hrane i energije jest da je došlo do povećane inflacije u regiji, bez obzira je li riječ o ekonomijama u razvoju ili naprednim ekonomijama. Između 60 do 70% povećanja inflacije koje smo vidjeli u kolovozu uzrokovano je kombinacijom viših cijena hrane i energije, naveo je Di Bella dok se rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Jewell osvrnuo na izglede i perspektive za ekonomski rast za BiH.

-Recesija tijekom pandemije nije bila toliko loša kako smo se plašili, a onda smo imali oporavak koji je bio jači no što smo očekivali. Sada, kako se pogoršavaju perspektive u Europi, sukcesivno smo radili korekcije. Prema našoj posljednjoj objavljenoj prognozi, predvidjeli smo rast od 2,4% za 2022. godinu, te rast od 2% na narednu, 2023. godinu, naveo je Jewell i dodao da će inflacija u BiH, prema posljednjim procjenama, u 2022. godini iznositi 10,5 posto.

 Iza visoke inflacije, pojasnio je, uglavnom su dvije kategorije: hrana, koja čini jednu trećinu košarice indeksa potrošačkih cijena, te prijevoz. Govoreći o opskrbi energijom, ukazao je da je mnogo zemalja zapadne Europe izloženo daljnjoj redukciji u opskrbi plinom.

Prema ocjeni Jewella, BiH je manje osjetljiva na energetska kretanja u odnosu na neke druge zemlje. Slijedom kretanja na svjetskom tržištu, cijene plina i benzina su više, cijene električne energije za kućanstva su već duže vrijeme zamrznuta, dok su povećanja cijena električne energije za poduzeća ograničena.