Čović i Trojka 'strepe' od negativnog odgovora hirovitog Dodika
Milorad Dodik će svojim stavom o proračunu i europskom kompromisu ogoliti odnos s 'prijateljem' Draganom Čovićem
Presudni ožujak za otvaranje pregovora sa EU je u godini izbora. Gorka iskustva svjedoče da u toj fatalnoj godini izborni takmaci žrtvuju sve projekte i ciljeve za svoj osobni i stranački politički profit.
Euroskeptici, a takvih je mnogo u BiH, zadovoljno se smješkaju. Ne zna se gdje ih je više, u Sarajevu ili Banja luci. Nositelji najviših funkcija u zemlji i lideri najjačih stranaka odlaze 5. prosinca na široke rukave u europsku prijestolnicu.
Moraju pred čelnicima EU položiti račune o ispunjavanju dosadašnjih zadaća i zajamčiti donošenje odluka oko daljnjih reformi koje misle provesti do ožujka sljedeće godine kada će Bruxelles ponovno razmotriti opciju otvaranja toliko željenih pregovora o kandidatskom statusu BiH.
Nespremni
U ovom trenutku naša zemlja nije spremna za taj prevažni iskorak jer među ključnim akterima nema kompromisa oko 14 mišljenja. Milorad Dodik i dalje ustrajava da se sve reforme usvoje u paketu, dakle i sporna pitanja oko Ustavnog suda, državne imovine i izbornog zakona.
S druge strane lideri sarajevske Trojke, Elmedin Konaković, Nermin Nikšić i Edin Forto, te čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović, prije nekoliko dana su potvrdili kako su partneri u FBiH posložili kockice i usuglašeno trasirali mantru provedbe ispunjavanja zadanih uvjeta uz nadu da će uspjeti uvjeriti i svoje partnere iz RS-a, dakle Milorada Dodika, da i oni pristanu na dogovorene modele provedbe reformi.
Vidljiva je ta zebnja i strepnja kod federalnih partnera kod obraćanja javnosti jer nikada nisu na čisto s neukrotivim Dodikom i ne mogu niti ugatati kako će se on definitivno postaviti. Ozračje nije bajno, dapače, već dugo svjedočimo razmjenom vrlo prljavih poruka.
Sve je eskaliralo tvrdnjama ministra obrane Zukana Heleza da se na području Rogatice i Maglić planine u RS-u obučavaju ruski teroristi. S druge strane iz Banja luke su odaslali uznemirujuće tvrdnje kako u BiH još uvijek im više od 100 paradžemata u kojima se obučavaju ISIL-ovci i Hamas-ovci.
U međuvremenu je došlo i do toksičnih šumova na relaciji HDZ BiH i SNSD zbog ignoriranja Staše Košarca od strane predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto tijekom posjete europske šefice za vanjske poslove Ursule von Leyen.
Zatrovano ozračje
U jednome je trenutku Dodik zaprijetio da će Čovićevom “najljepšem i najpametnijem biću” uskratiti povjerenje. Prijetilo se i smjenama Heleza i Košarca. Naravno, od toga nema ništa ali su tenzije zabrinjavajuće, ozračje zatrovano.
U takvim okolnostima je teško očekivati kompromis. Upravo zbog toga i jesu dosta stidljive i oprezna poruke “medijatora” Dragana Čovića prema “prijatelju” Miloradu Dodiku. Njegova medijacija između Sarajeva i Banja luke je sve jalovija. On je najavio da će 5.prosinca ići u Bruxelles.
Širi već olinjali optimizam da će idućeg mjeseca BiH dobiti i početak pregovora s Europskom unijom o članstvu.
-Nužan nam je još jedan pozitivan iskorak, bez obzira na ozračje koju imamo u medijima, svađe i sučeljavanja. Naše je opredjeljenje da nastavimo s reformama, nađemo kompromise po europskim standardima, kako bi smo i sve zakone koji su na tom putu, usuglasili stavove. Proračun BiH je prevažan i trebamo ga usuglasiti s partnerima, kako bi i on bio usvojen kada i entitetski. Ako želimo sredstva iz EU, on nam treba. I time bi smo pokazali ozbiljnost, upadljivo je Čović stavio fokus na proračun, očigledno u uvjerenju da to najviše zanima Milorada Dodika zbog financijske hrđe u RS-u.
Predsjednik RS Milorad Dodik, dokazani rusofil, politički kalkulira, vodi politiku sjedenja na dvije stolice, poput mentora Aleksandra Vučića. Obožava Vladimira Putina i Rusiju, ali vrlo vješto izbjegava zalupiti vrata euroatlantskim integracijama. Sigurica je da će prema EU i ovoga puta odaslati mrvice optimizma i suglasnosti. Ali, kako reče iskusni domaći politički lisac Martin Raguž iz HDZ-a 1990, došlo je vrijeme da se Dodik opameti i opredijeli.
-Ako se u Banja Luci skandira da je to Srbija, onda nema Dejtona, ako nema Dejtona, onda smo na početku. Dodik se mora opredijeliti ili je Dejton ili Srbija. Punih 28 godina sasvim je dovoljno da vidimo i dobre i loše strane Dejtona. Loša strana je da, bez obzira što je Dejton osigurao kontinuitet države Bosne i Hercegovine - ona je sad ustrojena na jedan novi način.
Kao država tri konstitutivna naroda, BiH je sastavljena od dva entiteta. Taj novi okvir je pokazao niz slabosti. Od neravnopravne pozicije kako konstitutivnih naroda, tako i diskriminacije građana u individualnom smislu. Mogućnost blokada, različitih interpretacija, a la carte uzimanje vrijednosti i ključnih sadržaja Dejtonskog sporazuma. Došlo je do krajnjih granica - zaglavili smo se 28 godina nakon Dejtona, podijelio je lekcije ključnim akterima Raguž.
Čini se da se polako primiče presudni trenutak kada će o tome uz Trojku ili SDA, morati raspraviti i Dragan Čović i Milorad Dodik. Jedna stolica izmiče.
D. G.