Predsjedništvo HDZ-a BiH u ponedjeljak je u Mostaru razmatralo političke izazove, ostvarenje stranačkih programskih ciljeva te pripreme za Opće izbore 2026. godine. 

Kako je nakon sjednice precizirao predsjednik stranke i čelnik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović, stranačko je Predsjedništvo analiziralo sve ono što stranku te nositelje vlasti na svim razinama očekuje u naredna tri mjeseca, a dogovorene su i konkretne aktivnosti. 

Ukazujući na bitnu ulogu HDZ-a BiH u očuvanju jednakopravnosti konstitutivnih naroda, Čović se osvrnuo i na otvoreno pismo četiri članice HNS-a BiH koje su pozvale na reorganizaciju te organizacije te povratak na načela zajedništva. 

Vrata HNS-a BiH otvorena svima, pravila jasno postavljena Statutom

Kako je kazao, HNS BiH je statutarno jasno definiran te svi koji ispunjavaju uvjete imaju pravo sudjelovati, ali i ne sudjelovati u njegovu radu. 

- Nema oporbenih stranaka u HNS-u. Svatko ima pravo biti dio HNS-a. Nije to klasični politički ambijent, već je to stvar toga da su svi rezultatima na općim i lokalnim izborima ostvarili pravo sudjelovati u radu HNS-a, rekao je i poručio da se probleme treba rješavati u izravnom dijalogu, a ne javnim porukama jer takve javne poruke, kako je ukazao, imaju neke druge strateške ciljeve. Vrata HNS-a BiH, nastavio je Čović, otvorena su svima, ali su i pravila jasno postavljena Statutom, koji mora ostati temelj djelovanja. Kako je dodao, jasna mu je politička igra da je potrebna oporba HDZ-u BiH, ali je uvjeren da stranka na čijem je čelu ima pravo jačati ulogu stožerne stranke i želi tu ulogu dijeliti sa svim strankama u HNS-u. 

Komentirajući tumačenja njegovih nedavnih izjava, Čović je rekao da se njegove poruke često izvlači iz konteksta. 

- Ja gledam samo jednu izjavu koju sam dao ili jedan intervju u jednom tjedniku prije nekoliko dana. Čega sam se sve naslušao o tome što sam izjavio, a svi su mogli pročitati što tamo piše, naveo je Čović ukazavši na opasnosti improvizacija i površnih komentara u, kako je rekao, vremenu punom izazova. S tim u svezi je istaknuo da se njegova politička pozicija temelji na jasno definiranim ciljevima koje je više puta komunicirao, a koje vidi kao ključne za budućnost BiH, a to su stabilnost, euroatlantske integracije i ustavna jednakopravnost konstitutivnih naroda.

 - Tri elementa koja sam više puta komunicirao sa svima su u miru pokušati rješavati sve probleme BiH, euroatlantski a osobito europski put, te pitanje pune jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, nabrojao je Čović i poručio da politički dogovor ostaje jedini ispravan put za rješenja u BiH. 

- Bosnu i Hercegovinu trebamo čuvati isključivo političkim dogovorom i odlukama svih nositelja vlasti, izvršne i zakonodavne, kazao je te ponovio da međunarodna zajednica treba pomagati, ali ne i donositi odluke u ime domaćih aktera.

Oporbi preneseno da se svi moraju držati dane riječi

Čović nije želio komentirati izjave predsjednika Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića koji je najavio da bi, u slučaju nastavka političke blokade od strane upravo HDZ-a BiH, mogla biti pokrenuta inicijativa za smjenu predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto, kao kadra te stranke. 

- Nikakav komentar nemam ni za koga iz te oporbene grupe koja je bila na Kupresu. Oni imaju svoju politiku, rade ono što misle da je najbolje. Naše je štititi poziciju Hrvata i, kroz to, Bosne i Hercegovine, rekao je uz opasku da su nakon sastanka na Kupresu svi imali priliku provesti dogovoreno, no to nisu učinili. 

- Neka svi drugi igrokazi ostanu za njih, istaknuo je i poručio da se svi moraju držati dane riječi, što je i preneseno oporbi. Čović je za naredne dane najavio i nove razgovore s partnerima na federalnoj razini, domaćin kojih će, vjerojatno, biti SDP BiH.

O Schmditovom izvješću Vijeću sigurnosti: Nadam se da je realno sagledao situaciju

U osvrtu na navode da se u izvješću koje će visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a ukazuje na marginalizacija Bošnjaka, osobito u Mostaru, Čović je rekao da izvješće nije pročitao i da ga neće komentirati dok to ne učini. Dodao je da je u radu političkih struktura koje predvodi ključna briga da se nitko ne osjeća isključenim. 

- Ako išta radimo korektno, to je da nitko, osobito Bošnjaci u Mostaru, ne budu marginalizirani, istaknuo je Čović dodajući da je rješenje u dogovoru konstitutivnih naroda i poštivanju ustavne jednakopravnosti. Na koncu je izrazio očekivanje da je visoki predstavnik Christian Schmidt u izvješću Vijeću sigurnosti realno sagledao situaciju u zemlji.

Što traže Cvitanović, Vukadin, Tadić i Karamatić?

U formi otvorenog pisma HNS-u, predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP) Ivan Vukadin, predsjednik Hrvatskog demokratskog saveza (HDS) Ivo Tadić i predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Mario Karamatić, javno su, u cilju konstruktivnog pristupa ostvarenju hrvatskog političkog zajedništva u BiH, iznijeli svoje temeljne uvjete mogućeg zajedničkog rada na ostvarenju političkih, ekonomskih i institucionalnih ciljeva hrvatskog naroda u BiH. Potpisnici otvorenog pisma upućenog čelništvu HNS-a BiH ukazuju da se Hrvatski narodni sabor mora vratiti na ključne postavke iz kojih je i utemeljen, a to su zajedništvo, kolektivna odgovornost i stvaranje političkih ciljeva isključivo u općem interesu cjelokupnog hrvatskog naroda u BiH, što podrazumijeva da su sve stranke i članovi HNS-a ravnopravno odgovorni i imaju pravo sudjelovati u donošenju programskih smjernica, ciljeva, mjera i relevantnih dokumenata. 

Kako se dodaje, sve su članice HNS-a ravnopravne i dužne sudjelovati u komunikaciji s tijelima izvan HNS-a, osobito u razgovorima s predstavnicima Hrvatske, te se poručuje da se svaki drugi oblik javne komunikacije neće smatrati komunikacijom s HNS-om kao zajedničkim tijelom. Jedan  je od postavljenih uvjeta i taj da stavove i zaključke članice HNS-a donose ravnopravno, bez obzira na njihovu jačinu na parlamentarnim izborima. 

- Nitko osobno, pa ni predsjednik HNS-a BiH, nema ekskluzivno pravo primanja, prosljeđivanja i tumačenja informacija prema HNS-u i u ime HNS-a, niti ekskluzivnog zastupanja HNS-a, posebno u događajima bitnim za hrvatski narod. Potpisnici traže i hitni prestanak korištenja HNS-a protiv njegovih članica, poglavito u predizborno vrijeme, kao i da se odmah počne provoditi odluke i zaključke usvojene na zasjedanjima HNS-a a koje su trenutačno, kako se cijeni, samo mrtvo slovo na papiru. Uz ocjenu da je zloporaba HNS-a u političke svrhe dovela do njegova urušavanja, HDZ 1990., HNP, HSS i HDS nužnom smatraju promjenu organizacijskih i operativnih okvira HNS-a, a u koje treba uključiti i neovisne stručnjake, predstavnike Crkve i osobe od javnog ugleda, a koje su prihvaćene unutar hrvatske zajednice u BiH i dijaspori. 

- HNS mora postati krovna organizacija svih Hrvata u BiH i mora zastupati i raditi isključivo u općem i nestranačkom interesu hrvatskog naroda. U tom smislu, njegovi osnovni ciljevi moraju biti žurno usvajanje Izbornog zakona u BiH, utemeljeno na legitimnom predstavljanju i korištenju novih tehnologija u izbornom procesu, ubrzanje aktivnosti BiH na putu ka EU i NATO i podrška radu institucijama unutar BiH, navode potpisnici i pozivaju rukovodstvo HNS-a da razradi vlastiti prijedlog mogućeg rada u reorganiziranom HNS-u, u čemu su, kako poručuju, spremni sudjelovati te se, eventualno, ponovno aktivno uključiti u rad HNS-a.