Sud BiH je nedavno ukinuo pritvor čelnicima Republike Srpske, Miloradu Dodiku, Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću. Ali, javnost mora znati da proces nije okončan i da sada slijedi odluka Apelacijskog vijeća  Suda BiH. 

Pojedini pravni stručnjaci upozoravaju što ta odluka još nije donesena i objavljena. Navodno, radi se o dosta jednostavnom pravnom slučaju.  

Dva pitanja

Naime, kako tvrdi struka, Sud BiH mora u svojoj konačnoj odluci odgovoriti na dva krucijalna pitanja koja u srži i determiniraju končanu odluku u slučaju  Dodik. 

Naime, prema tim mišljenjima Sud BiH se mora očitovati o dvojbi, je li Christian Schmidt legitimni Visoki predstavnik u BiH ili nije, i drugo, je li kao takav njemački diplomata mogao donositi zakone u BiH. Milorad Dodik, predsjednik RS-a, u stvari njegovi odvjetnici, osporavaju izbor Schmidta na poziciju Visokog predstavnika. Po toj pravnoj dilemi ispada da će Milorad Dodik biti ipak procesuiran i vjerojatno osuđen ako Sud BiH jasno odluči da je Christian Schmidt uistinu legitimni Visoki predstavnik i da je mogao donositi zakone kao i njegovi prethodnici.  

U suprotnom bi Dodik bio oslobođen. Dakle, od odluke Apelacijskog vijeća ovise sudbine i Milorada Dodika i Christiana Schmidta kao Visokog predstavnika. 

Fantomska nagodba

Ali, između svega toga se ugurala fantomska još nerazjašnjena navodna nagodba Milorada Dodika s pravosuđem BiH. Nitko još živ ne zna sadržaj tog dila, ali i Dodik i predsjednik VSTV-a Bogunić otkrivaju da se nešto uistinu muljalo i još trguje.   

Milorad Dodik od svega počinje praviti cirkus iako je situacija krajnje ozbiljna. Priznaje da je postignuta nagodba, ali i unosi smutnje tvrdnjama kako su u sve upetljani sutkinja Sena Uzunović i čelnik Naroda i pravde Elmedin Konaković. Na početku senzacionalnog obrata glavni akteri su bili Almir Džuvo i Risto Zarić, šef OSA-e i zamjenik direktora te obavještajne agencije.  

Oni su navodno dali jamstva Dodiku i osobno doveli predsjednika RS-a u Tužiteljstvo i Sud BiH u petak 4. srpnja kada su mu ekspresno ukinute mjere pritvora i tjeralica. Javnost je šokirana, otkuda moć i drskost Džuvi i Zariću da “prokrijumčare“ Milorada Dodika u zgradu pravosuđa dok je još bila na snazi potjernica i to pored djelatnika Sudske policije koja je bila dužna uhititi Milorada Dodika.  

I možda još i misterioznije, s kim i s kojim adutima su šefovi OSA-e zgotovili  nagodbu s Tužiteljstvom i Sudom BiH. Možda primjeri i ponašanja iz prošlosti nude odgovor na ta pitanja.  

OSA

Naime, nije nikakva tajna od kada je neovisne BiH i njezinoga pravosuđa direktori OSA-e su imali užasno veliki utjecaj na državne tužitelje i suce.  Mnogi su se žalili da ih naročito u vrijeme Osmana Mehmedagića, špijuni  doslovce maltretiraju, proganjaju, prisluškuju i prate svaki korak. Još para uši onaj ljigavi dijalog između Osmice i bivše Glavne tužiteljice Gordane Tadić.   

Osmica je prijatelj s osramoćenim bivšim predsjednikom Suda BiH Rankom  Debevecom. Nije tajna, završavali su za SDA i prljave poslove s nekadašnjom  predsjednicom Suda BiH Meddžidom Kreso. I sada, eto, i Almir Džuvo opet  kao i u prvom mandatu rovari i disciplinira tužitelje i suce. Pametnom ne treba posebno otvarati oči, raskrinkano je, dakle, da Bošnjaci pod svaku cijenu žele i dobivaju poziciju šefa OSA-e kako bi slamali pravosuđe za svoje interese.                     

Postavlja se i razumno pitanje, zašto nisu uhićeni Almir Džuvo i Risto Zarić ako su podrivali državne institucije. Jer, još nije demantirano da su oni osobno dovezli Dodika do zgrade Suda BiH. Bez obzira na njihov nesporni utjecaj, i laicima je jasno da nikakve nagodbe nije moglo biti bez pristanka Glavnog tužitelja Milanka Kajganića i v.d. predsjednice Suda BiH Minke Kreho. Netko i njih mora istjerati na čistac da progovore o tom poslu. 

'Završavanje'

Podsjećamo, Almir Džuvo je za direktora OSA-e imenovan krajem veljače  2023. godine kao kadrovsko rješenje Elmedina  Konakovića i njegovih partnera iz Trojke. Da bi imenovali Džuvu, smijenili su prethodnog direktora OSA-e Osmana Mehmedagića. 

Već u prošlu subotu je procurila informacija da je Džuvo prevozio bjegunca od pravosuđa i posredovao u njegovom amnestiranju. Dakle, odmah  navečer je trebao biti, ali nije, upućen zahtjev za sazivanje hitne sjednice Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSA-e. 

Frapantno je, međutim, da Sud BiH namjerno i bespotrebno odugovlači žalbeni postupak, za šta može biti razlog da se nešto što nije složeno od suda želi prikazati kao navodno komplicirano. 

A moguće drugi razlog je nešto o čemu ovih dana pišu neki mediji  da je, dok  čekamo žalbenu odluku Suda BiH, navodno: “nedugo nakon javne rasprave po žalbama jedan od članova odvjetničkog tima predsjednika Republike Srpske rekao Miloradu Dodiku u telefonskom razgovoru da je jedna sutkinja završena, završit ćemo i druge”.

J. S.