U Mostaru je u ponedjeljak održana 27. proširena sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, u obraćanju za vrijeme trajanja koje je predsjednik te stranke Dragan Čović izvijestio da su ključne teme već definirane. 

- Razgovarali smo o, prije svega, aktualnim političkim i sigurnosnim izazovima koji su pred nama, o funkcioniranju vlasti na svim razinama, a osobito s našim partnerima u vlasti. Mislim da smo imali uvijek konstruktivnu raspravu. O tome razgovaramo u okviru predizbornih aktivnosti. Kako znate, 13. i 14. će biti sjednice Predsjedništva i Središnjeg odbora kada ćemo usvojiti strategiju HDZ-a BiH za Opće izbore i utvrditi svog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izjavio je Čović uz opasku da stranka rješava i brojne operativne teme. 

- Budući je kraj ožujka, želimo završiti sve financijske dokumente koje treba dati prema institucijama BiH. Jako puno aktivnosti koje nas čeka narednog mjeseca te za njih slažemo dinamiku, dodao je lider HDZ-a BiH.

Odgovarajući na novinarska pitanja o Južnoj plinskoj interkonekciji i dokumentu o državnoj imovini, Čović je ukazao na značaj ulaganja u energetiku. 

– Mislim da smo to iskomunicirali dosta vidljivo. Ako hoćete o detaljima, u osnovi je definirana kompanija koja bi trebala preuzeti taj posao. Trebalo je tu jako puno energetskih projekata raditi - kada su u pitanju zračne luke, mostarska i sarajevska, i puno toga drugog. Ugrubo se planira nekih milijardu i pol dolara investirati kroz takav jedan projekt. Ono što očekujemo jest da ovog tjedna to potvrdi i Parlament i time bi izmjene i dopune Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji bile okončane, pojasnio je Čović ističući da je cilj koncem travnja potpisati sporazum između Vlade Hrvatske i Vijeća ministara o tom projektu. 

Ideja je koncem travnja taj sporazum potpisati u Dubrovniku, gdje će biti jedan veliki forum na kojem će biti i predstavnici američke administracije koji bi trebali prisustvovati tome, otkrio je Čović koji pitanje državne imovine vidi kao ključnu prepreku ulaganjima. 

- Vezano za to, povezujemo i državnu imovinu. Kada smo razgovarali s predstavnicima administracijom SAD-a, i u Sarajevu, i u Zagrebu, stavili smo kao jedan od vitalnijih problema upravo državnu imovinu kao moguću prepreku da se realizira ovaj i brojne druge projekte od javnog interes, a koji stoje već duže vrijeme. Tada smo zamolili da se nađe neko rješenje. Ja sam ga javno komunicirao, tražio da visoki predstavnik, ili povuče dosadašnje odluke pa omogući da se normalno radi, ili da se da jasnije tumačenje donesenih odluka, napomenuo je Čović ističući da su stavovi o tome s partnerima donekle usklađeni. 

- Čuo sam osvrt kolega iz SDA te iz SDP-a na tu temu i mislim da imamo usklađene stavove po tom pitanju. Treba zaštititi ono što je interes BiH. S druge strane, omogućiti normalno funkcioniranje. Drugim riječima, ono što treba županijskoj razini vlasti, jer je to njena nadležnost, također se može komunicirati na entitetskoj razini, naveo je.

O optužbama za blokade

Govoreći o natječaju za nabavu opreme za nove izborne tehnologije, lider HDZ-a BiH je, uz opasku da taj postupak treba profesionalno do kraja odraditi i da nijedna kompanija ni na  koji način nije vezana za HDZ ili njega osobno, ipak zanimljivim ocijenio da je kompanija za taj posao odabrana uz protivljenje predstavnika hrvatskog naroda u SIP-u BiH. 

- Smatram da SIP BiH nije izabran sukladno zakonu, o tome govorimo godinama. No, ne bih spekulirao, neka institucije rade svoj posao, kazao je, nadalje, Čović te poručio da se HDZ BiH ni sa kim ne veže da bi blokirao procese. 

- Ako itko treba transparentne izbore, trebaju ih HDZ i hrvatski narod, poručio je.

Kada je riječ o fiskalnoj problematici, ukazao je na inicijative različitih stranaka. 

- U Zastupničkom domu bile su aktivnosti po toj temi i to smo podržali, no nažalost nije došlo na dnevni red. Imate i druge aktivnosti – naši ljudi koji su danas ugroženi kroz svoju egzistenciju, govorimo o industriji u BiH, traže povećanje carina na određene proizvode. Država to mora sagledati stručno i odgovorno, smatra Čović koji je ukazao i kako su vlade susjednih zemalja reagirale na krizu vezane za energente te donosile mjere za zaštitu stanovništva. 

- Na isti način trebamo djelovati i mi. Mi smo donijeli set fiskalnih zakona na razini FBiH i to je put koji treba slijediti. To je način da se osigura stabilnost, socijalnu sigurnost i normalno funkcioniranje društva, zaključio je.