Rezultati trećeg vala istraživanja 'Procjena posljedica COVID-19 na društvo u BiH', kojeg su proveli UNDP i UNICEF tijekom veljače i ožujka, predstavljeni su u Sarajevu. 

Podaci dobiveni istraživanjem na reprezentativnom uzorku od 1.802 domaćinstva pokazuju kontinuirani negativan utjecaj krize na one koji su već ranjivi, poput ljudi koji žive ispod granice siromaštva.

Posebno alarmantno je prijavljena pogoršana financijska situacija u 52 posto anketiranih domaćinstava, što je značajan porast u odnosu na 43,6 posto, prijavljenih u prethodnom valu istraživanja.

Izvješće je zabilježilo povećanje siromaštva, duga, smanjenje unosa hrane i pogoršanje nejednakosti, koja opetovano najviše pogađa najranjivije. Čak 62,7 posto ispitanika koji su izjavili da su smanjili potrošnju hrane, bili su pripadnici različitih ranjivih grupa.

Katastrofa

Rezidentna koordinatorica UN u BiH Ingrid Macdonald upozorava da treće istraživanje domaćinstava pokazuje da je potrebno žurno poduzeti mjere kako bi se ublažili pogoršani socio-ekonomski utjecaji koje osjećaju žitelja širom BiH zbog pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini.

-Tijekom prošle godine, od veljače 2021. do ožujka 2022. vidjeli smo porast stope siromaštva i zaduženosti, dok su se povećale nejednakosti između onih koji imaju pristup resursima i onih koji nemaju, istaknula je.

Izrazila je posebno zabrinutost što se već sada bilježi još dalje pogoršanje financijske i ekonomske situacije na globalnoj razini te u BiH, uz rapidnu eskalaciju inflacije, posebno cijena hrane i goriva.

-Na primjer, službeno povećanje cijena hrane i bezalkoholnih pića u svibnju 2022. premašilo je 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine u Federaciji. Ovo najviše utiče na najugroženije ljude u društvu. Za vlasti je imperativ da poduzmu žurne mjere socio-ekonomske pomoći, posebno s obzirom na zimu koja je na pomolu, naglasila je Macdonald.

Vršitelj dužnosti rezidentnog predstavnika UNDP-a u BiH Stephen Kinloch-Pichat naglaSio je da podaci u tom izvješću pokazuju da se društveni i ekonomski utjecaj pandemije COVID-19 još uvijek osjećaju i da su dodatno pojačani nedavnim porastom cijena hrane i energije.

-Kao što sada jasno vidimo, negativni utjecaji pandemije COVID-19 upotpunjuju već postojeću krhkost u BiH. Kako bi se nadoknadio gubitak otpornosti u javnoj i privatnoj sferi, neophodno je ulagati u sistematsku i robusnu socijalnu zaštitu, mreže socijalne zaštite i pružatelje javnih usluga, naglasio je Kinloch-Pichat.

Mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje je kroz nalaze istraživanja identificirano kao jedna od oblasti u kojima se stanovništvo suočava s problemima, pri čemu je 35,6 posto ispitanika izrazilo zabrinutost zbog svog sve lošijeg mentalnog zdravlja, koje se manifestira kao izgaranje, strah, anksioznost i nedostatak sna.

Kriza izazvana COVID-19 uzela je neproporcionalan danak ženama. Na tržištu rada, sektori sa najvišim stopama zaposlenosti žena doživjeli su najveći gubitak radnih mjesta. Povećane potrebe za brigom o djeci tijekom zatvaranja predškolskih i školskih ustanova dodatno su opteretile zaposlene majke, pri čemu je 63,3 posto žena prijavilo značajan porast obima kućnih poslova. Tako je 70 posto žena koje imaju domaćinstva sa djecom reklo da su, kao posljedica pandemije, morale da posvete djeci više vremena nego inače.

Nalazi istraživanja pokazuju da je pristup obrazovanju bio težak tokom pandemije, posebno za najugroženiju djecu. Razlozi zbog kojih je prelazak na online nastavu bio izazovan najvećim dijelom se odnose na probleme u organizaciji i nižem kvalitetu interakcije učenika i nastavnika u online okruženju.

Odsustvo tehnoloških uređaja ili njihovo zajedničko korištenje više članova domaćinstva za rad na daljinu, učenje i domaće zadatke pokazalo se posebno stresnim.

Podaci pokazuju korelaciju između pogoršane materijalne situacije u domaćinstvima i negativnih posljedica po obitelji i djecu u pogledu ishrane, eskalacije nasilja i utjecaj na mentalno zdravlje na porodice i djecu.

Predstavnica UNICEF-a u BiH Rownak Khan tvrdi da je pandemija imala značajan utjecaj na pristup osnovnim uslugama, uključujući zdravstvo i obrazovanje za djecu, obitelji i mlade.

-Tijekom ovog istraživanja, ukupna situacija i pristup uslugama su počeli da se poboljšavaju, ali pristup još uvijek nije jednak za sve. Istraživanje u BiH je potvrdilo globalni problem pogoršanja mentalnog zdravlja, što zahtijeva više pažnje, posebno kod djece i adolescenata, ustvrdila je Khan.

Dodaje kako su tijekom razdoblja oporavka potrebni zajednički napori da se poboljša pristup zdravlju, uključujući mentalno zdravlje, obrazovanje i socijalne usluge sa posebnim fokusom na najugroženije porodice i zajednice.

Izuzetno zabrinjava podatak da više od četvrtine svih anketiranih osoba razmišlja o odlasku iz BiH. Taj postotak je, kako je rečeno, porastao sa 24 na 26 posto između dva vala istraživanja.

UN agencije se obavezuju da će raditi zajedno i na sinkroniziran način kako bi podržale izgradnju otpornijeg društva, omogućile dijalog sa svim partnerima u društvenoj sferi i osigurale potpuni oporavak kako nitko ne bi bio izostavljen, poručeno je.