Danski turistički otok Bornholm, smješten u Baltičkom moru, priprema se za slučaj napada. Posljednjih mjeseci na otok je stiglo više vojnika, u vojnoj bazi grade se novi hangari, a prošlog je tjedna raspoređeno 11 novih oklopnih vozila namijenjenih odvraćanju bilo kakvog pokušaja invazije.

Dok Danska jača obranu svoje najistočnije točke zbog prijetnje iz 300 kilometara udaljene Rusije, istovremeno se suočava s pritiskom s druge strane - od svog najbližeg saveznika, Sjedinjenih Država, čiji predsjednik Donald Trump namjerava zauzeti Grenland "na lakši ili teži način", piše El País.

"Stalno se bolje pripremamo i već smo dosegli određenu razinu", rekao je general Peter Boysen, načelnik Danske vojske. "Borit ćemo se s onim što imamo, ali moramo ubrzati i ojačati naše snage, i to je ono što radimo."

Zbog ove dvostruke prijetnje, Danska i njena dva otoka - maleni Bornholm i Grenland, najveći na svijetu - našli su se stiješnjeni između Rusije i SAD-a. "Prvi put u 80 godina, ugroženi smo s obje strane", ističe Jonas Parello-Plesner, izvršni direktor Zaklade Saveza demokracija. "Nalazimo se u svijetu na rubu kolapsa."

Pojačanja na najistočnijoj točki
Na Bornholmu, do kojeg se iz Kopenhagena stiže za 25 minuta, osjeća se napetost. U glavnom gradu Rønneu, koji je postao središte remilitarizacije, stanovnici u polušali govore: "Nadam se da Trump neće baciti oko na ovaj otok."

Gradonačelnik Frederik Trolstrup ozbiljnijeg je tona: "Sjedinjene Države su nekada bile korisna sila u svijetu. Sada žele dio ovog kraljevstva. To je tužno." U vojarni Almegaards Kaserne, gdje je smještena bornholmska pukovnija, 9. siječnja predstavljena su novopridošla finska borbena vozila pješaštva Patria 6x6, namijenjena zaštiti otoka od potencijalne ruske prijetnje.

"Stacionarni nosač zrakoplova"
"Potrebni su nam vojnici na otoku Bornholmu. To je najbliža točka kraljevstva neprijatelju", izjavio je pukovnik Lars Nygaard, zapovjednik pukovnije. General Boysen dodao je kako je otok strateški važan. "Ovo je poput nosača zrakoplova, ali stacionarnog. Nalazimo se usred Baltičkog mora. To je osjetljivo područje. Zato nam je važno pokazati svakom potencijalnom neprijatelju da smo spremni braniti Bornholm", rekao je.

Bornholm je oduvijek bio osjetljivo područje. Nakon poraza nacističke Njemačke, otok je 10 mjeseci, od 1945. do 1946. godine, bio pod sovjetskom kontrolom, razdoblje poznato kao "Ruska Danska". Nakon Hladnog rata, danska vojna prisutnost je smanjena, no ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine napetosti su se vratile u Baltičko more.

Tome su pridonijeli i događaji poput eksplozije plinovoda Sjeverni tok u rujnu te godine, nedaleko od otoka, blizina ruske enklave Kalinjingrad te aktivnosti takozvane fantomske flote u tim vodama.

Od Afganistana do obrane suvereniteta
Dok se na Bornholmu testiraju nova oklopna vozila, general Boysen ističe kako trenutno "nema izravnih prijetnji", ali je spremnost ključna za izbjegavanje rata. Na pitanje o Grenlandu, odgovara suzdržano: "To je političko pitanje, pa ću se suzdržati od rasprave o njemu."

Ipak, na spomen kraljevskog dekreta iz 1952. koji obvezuje vojnike na obranu teritorija, čak i od saveznika, potvrđuje: "Ako ste vojnik, bilo gdje, i napadne vas strana zemlja, imate pravo braniti sebe i svoju zemlju."

Ovaj fokus na obranu nacionalnog suvereniteta predstavlja promjenu za Dansku, koja je desetljećima sudjelovala u dalekim ratovima, poput onih u Afganistanu i Iraku, kao lojalan saveznik SAD-a. "Vrlo malo smo razmišljali o teritorijalnoj obrani", objašnjava Parello-Plesner, piše index.

"Sada, iznenada, s Ukrajinom, nismo na prvoj liniji, ali smo na drugoj, upravo na Bornholmu. A s druge strane, na zapadu, navikli smo imati svog prijatelja, partnera i saveznika." Jedan je vojnik u neformalnom razgovoru sažeo novonastalu situaciju: "Ako želimo poslati poruku Sjedinjenim Državama, mogli bismo poslati naše dečke s Bornholma na Grenland.