Piše: V.S. Herceg

Peticija roditelja osnovnoškolske djece u HNŽ-u koji traže vraćanje djece na nastavu u škole i školske klupe, kao i istup županijskog ministra prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Rašida Hadžovića, koji je rekao da 'povratak u školske klupe žele roditelji, učenici, ali i nastavnici, direktori i ministarstvo, ali da će epidemiolozi i krizni stožeri dati svoju konačnu ocjenu stanja', dala je nadu da će početkom nove školske godine djeca u ovoj županiji ipak biti u školskim klupama. Naime, zbog pandemije koronavirusa djeca predškolske dobi, osnovnoškolci, učenici, ali i studenti, kraj školske godine dočekali su pomoću on-line nastave.

No, kako se čini, takav model obrazovanja i prinudnog rješenja zbog preventivnih mjera u bobi protiv koronavirusa, teško da će ponovno doći u obzir. Stručnjaci županijskog ministarstva zdravstva, Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a, kao i iz ministarstva prosvjete, danima rade na posebnim mjerama koje će nužno biti uvedene u sve škola kako bi se učenici u rujnu ponovno našli u školskim klupama.

Plan mjera za škole

- Radimo na mjerama i modelima za škole. S obzirom da se radi o iznimno kompleksnom problemu, mislim da ćemo ga završiti do kraja ovog i predstaviti ga početkom sljedećeg tjedna kao plan, kratko je za Dnevni list kazao prim. dr. Nermin Avdić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a, čime se potvrđuje da bi školska godina ipak mogla krenuti 'normalno', ali uz nova, posebna pravila.

Predsjednik sindikata u osnovnom obrazovanju u HNŽ-u, Slavko Lauš za Dnevni list također potvrđuje da su intenzivni razgovori u tijeku ali i da se mora iznaći načina za povratak djece u škole.

- Djeca se moraju vratiti u školske klupe. Hoće li to podrazumijevati i određena sredstva, mijenjanje načina dosadašnjeg rada, ali i rigoroznije epidemiološke mjere i promjenu dosadašnjeg ponašanja je pitanje, ali djeca moraju biti u učionicama. Izgubili smo generacije zbog on-line nastave, a najteže je prvašićima koji neće znati ni s kim idu u školu, ni kako izgleda normalan polazak u školu, ni tko ih uči, a da ne pričamo o socijalizaciji itd., kaže Lauš. On još uvijek ne zna hoće li se i kako broj učenika u razredima morati reducirati zbog obvezne socijalne distance, hoće li nastava u školama koje su istu do sada organizirale u jednoj, sada biti organizirana u dvije smjene, kakva će biti uvedena higijenska pravila...

- U svakom slučaju sve opcije su otvorene i taj problem moramo riješiti na najkvalitetniji mogući način, a ono na čemu inzistiramo je povratak djece u škole, zaključio je Lauš.

Koje mjere se uvode u škole?

Iako se još ne navode epidemiološke mjere kojih će se morati pridržavati u školama nastavno osoblje, djeca, kao i svi uključeni izravno u obrazovni sustav, već sada je jasno da će u razredima, zbog poštovanja mjere fizičke distance, morati biti reduciran broj učenika. Također, zbog pridržavanja mjere fizičke distance, izgledna je i mjera jedno dijete-jedna klupa, što će zasigurno rezultirati višem broju razreda s manjim brojem djece. Posebnapozornost pridavati će se higijeni i dezinfekciji ruku te će dezinfekcijsko sredstvo biti jedan od novih 'učioničkih rekvizita'.

Za nošenje maske, kako doznaje Dnevni list, djeca neće biti obvezna, ali će pozornost biti na učestalijem provjetravanju učionica. No, o kojim se točno mjerama radi, kako je najavio ravnatelj ZZJZ HNŽ-a, prim.dr. Nermin Avdić, biti će iscrpnije poznato početkom sljedećeg tjedna.

Na vraćanje djece u škole apelirali i iz UN-a

Povratak djece u škole nije samo tema u HNŽ-u ili u BiH, to je i jedna od najaktualnijih tema u svijetu nakon pojave koronavirusa i mjera koje su, silom prilika, opustošile škole. Podsjetimo da je nedavno generalni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio Guterres rekao da je pandemijakoronavirusa dovela do najvećeg poremećaja obrazovanja u povijesti sa zatvorenim školama u više od 160 zemalja sredinom srpnja, što pogađa više od milijardu učenika. Guterres je rekao da je najmanje 40 milijuna djece diljem sveta propustilo 'svoju kritičnu predškolsku godinu'. Kao posljedica toga on je upozorio da se svijet suočava sa 'generacijskom katastrofom koja bi mogla dovesti do gubljenja nezamislivog ljudskog potencijala, anulirati desetljeća napretka i pojačati uvriježene nejednakosti'. 'Nalazimo se u odlučujućem trenutku za djecu i mlade ovog svijeta', rekao je Guterres u video poruci pri lansiranju UN kampanje 'spasimo našu budućnost'. On je kazao da će odluke koje vlade i partneri sada donose imati trajni utjecaj na stotine milijuna mladih ljudi i na razvojne izglede zemalja u desetljećima  koje dolaze. Guterres je rekao da 'vraćanje učenika natrag u učionice treba biti glavni prioritet'. Upravo vraćanje djece u učionice sljedeći mjesec, kao 'nacionalni prioritet' i 'moralnu dužnost', naveo je i britanski premijer Boris Johnson. U autorskom tekstu Johnsona, objavljenom u novinama Mail, navedeno je da 'socijalna pravda zahtjeva' da učionice ponovo budu pune i da je obrazovanje ključno za dobrobit i budućnost djece. Upozorio je na dodatne troškove roditelja i skrbnika koji nisu u mogućnosti raditi.