Ove godine je u Bosni i Hercegovini bilo dosta sunca, sunčanih vrelih dana, tjedana pa i mjeseci koji su se itekako odrazili na uzgoj voća, povrća, ali i na pčele. Iako će mnogi reći kako je u suncu med, ekipa BHRT-a posjetila je pčelarsku obitelj Radović sa željom da sazna kako su se ove vremenske prilike ili bolje rečeno neprilike odrazile po bh. pčelare, kakav je bio prinos meda, te da li su pčele spremne za zimu.

Oni koji se bave ovim poslom reći će da je proljeće bilo idealno, ali da je vrelo i suho ljeto u skoro cijeloj Bosni i Hercegovini mnogima napravilo velike probleme. I dok je u nekim mjestima unos meda bio dosta slab, ima i onih dijelova koji su zadovoljili pa se tako u Kruševcima na Sokocu uveliko pripremaju za zimu i naredno proljeće.

-Pčele su spremne za zimovanje, one mogu komotno da zime, ali baš tokom zime mi imamo dosta obaveza, priprema tih ramova, nastavaka, farbanja, ugrađivanja sača, topljenja voska, to su pripreme koje se moraju odraditi za proljeće, da nam u proljeće bude lakše, da se sve može stići, kazao je pčelar Dragan Radović.

Kako posla ima tokom cijele kalendarske godine, svaka pomoć je dobrodošla.

-Pomažem tamo gdje mogu, od farbanja košnica, uvlačenja žice u ramove do čišćenja podnjača. Pomažem i kod vrcanja mede, znači sve što mogu, ali suprug odradi najveći dio posla. Zatim sve ostalo, pakovanje, pravljenje ovih proizvoda, sve je moj posao, kazala je pčelarka Slađana Radović.

Iako na neke stvari poput vremenskih prilika ne mogu utjecati, zbog obaveza i obima posla, a sa ciljem da plodovi ovog rada budu dobri, ovaj posao se mora voljeti.

-Ovo zavolite. I ako ne volite, zavolite. Jednostavno ako volite, vi se trudite da to što ljepše izgleda, da vam pčele preko zime ostanu žive, da vam proizvod bude lijep, dekorativan, ukusan, kvalitetan, da uvijek nešto novo napravite, da ponudite svojim kupcima, tako da ovo stvarno morate voljeti, kaže Slađana.

Za obitelj Radović, ovo je bila uspješna godina jer su zajedno sa svojih 270 pčelinjih društava uspjeli da odgovore svim izazovima.

-Mi smo zadovoljni. Imali smo prosjek jedan nastavak, imali smo oko tri tone meda. U odnosu na pretprošlu godinu imali smo duplo. Zadovoljni smo. Kad bi svaka takva godina bila mi bi bili zadovoljni jer ovo je stacionirani pčelinjak, mi pčele ne selimo nigdje, mi smo zadovoljni, imamo taj organik med ekstra kvalitete, gust, dobar, kvalitetan, ističe Dragan Radović.

Bez obzira na nepovoljne vremenske prilike, cijena se ne bi trebala povećavati pa će tako bh. građani i ove godine za jedan kilogram meda trebati izdvojiti 25 konvertibilnih maraka.