Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz iz Bosne i Hercegovine raste u većem postotku od uvoza. U periodu od siječnja do svibnja tekuće godine izvoz iznosio sedam milijardi i 68 milijuna KM. Ovo je za 6,4% više nego u istom periodu 2024. godine.

Uvoz je, sa druge strane, iznosio 12 milijardi i 229 milijuna KM, što je za 4,7% više nego u istom periodu prethodne godine.

“Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,8%. Dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio pet milijardi i 161 milijun KM” navodi se u podacima Agencije za statistiku BiH.

Dalje piše da je izvoz u zemlje CEFTA iznosio milijardu i 192 milijuna KM, što je za 12,7% više nego u istom periodu 2024. godine. S druge strane uvoz je iznosio milijardu i 478 milijuna KM. Ovo je za 14,4% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 80,6%”, stoji u ovim podacima.

Dodaju da je izvoz u zemlje EU iznosio pet milijardi i 204 milijuna KM. Ovo je za 5,2 % više nego u istom razdoblju 2024. godine. Dok je uvoz iznosio 7 milijardi i 121 milijun KM, što je za 1,7% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 73,1%, navodi se u podacima.

Kada su u pitanju proizvodi koji su se izvozili, najviše je plasirano proizvoda od metala, za oko 647 milijun KM. Slijedi izvoz električnih mašina, aparata i uređaja za 527 milijuna KM, te namještaja i dijelova za oko 420 milijuna KM.

Za pet mjeseci ove godine najviše je uvezeno automobila za 944 milijuna KM, pa nafte i naftnih derivata za 881 milijuna KM, te obojenih metala za 676 milijuna KM.

Najviše robe plasirano u Hrvatsku
U Hrvatsku je najviše plasirano robe za pet mjeseci ove godine i to u iznosu od 1,27 milijardi KM, pa u Njemačku za nešto više od milijardu KM, te u Srbiju za 777 miliona KM. Uvezeno je najviše iz Njemačke za 1,37 milijardi KM, Italije 1,35 milijardi KM te Srbije 1,27 milijardi KM.

Ekonomista Admir Čavalić kaže za Nezavisne da je potrebno naglasiti da je dobro što imamo oporavak izvozne aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

“Odnos uvoz-izvoz na nekom kvartalnom tumačenju ne mora ništa da znači. Možda je skočila vrijednost uvoza zbog većeg uvoza energenata, odnosno električne energije. Sa druge strane, pitanje je šta smo izvezli. Tek na kraju godine ćemo imati konačnu sliku. Ipak, dobro je što imamo rast izvoza i to je najbitnija informacija”, naglasio je Čavalić.

Prema njegovim riječima, ne treba zanemariti činjenicu ni da li je do rasta došlo zbog viših cijena naših proizvoda u izvozu zbog inflacije.

“Kada je riječ o uvozu, moguće je očekivati rast uvoza u odnosu na raniji period ako dođe do očekivanih distorzija na energetskom tržištu, zbog globalnih problema, prije svega na tržištu nafte i naftnih derivata”, zaključio je Čavalić.