Piše: Slaven Nikšić

Naprasito završena sezona sedma je uzastopna u kojoj je Zrinjski bio među prva tri u Premijer ligi, a to će reći da bi i 2020. u kompletu mogla biti još jedna uspješna godina bh. rekordera. Hoće li tako i biti, ovisit će o nizu detalja, a iz ove perspektive – ne vidimo zašto ne bi bila.
Da je korona i nas, kao i Kineze, udarila krajem prošle godine, Premijer liga BiH ne bi se minulog prvenstvenog proljeća ni nastavljala, a Zrinjski bi, na kraju natjecateljske godine peta ekipa prvenstva, ostao bez Europe. Međutim, korona je stigla u veljači pa se Zrinjski prije konačnog prekida uspio popeti do europske treće pozicije i tako dobrim dijelom označio ovu godinu kao uspješnu. Dobrim dijelom, ne do kraja, jer natjecateljska godina protegnut će se i na iduću sezonu koja uslijed minule pandemije donosi puno nepoznanica. Hoće li se Zrinjski na uspješan način zatvoriti i 2020?

Vukas pa korona

Nitko nije mogao ni pretpostaviti da će Zrinjski udariti puno snažniji potres od razilaska sa Harijem Vukasom četiri kola prije kraja prvog dijela sezona. A udario ga je. Udario je čitav svijet, svjetski, europski, bh. nogomet, a onda i Zrinjski. Potres zvan korona. Sve je na par mjeseci stalo, a u Zrinjskom su kada je Savez prošlog tjedna konačno odlučio spustiti zavjesu na sezonu (nakon niza nepotrebnih peripetija) mogli biti zadovoljni činjenicom da su opet izborili Europu. I bili su.
- S obzirom na odluku o prijevremenom prekidu sezone 2019./2020. službeno je potvrđeno da će HŠK Zrinjski petnaesti put u klupskoj povijesti i osmu sezonu zaredom predstavljati Mostar i bh. nogomet na međunarodnoj sceni, objavio je klub koji zapravo nije do kraja bio zadovoljan ishodom.
Da, stoji konstatacija da su Plemići odlukom o prekidu 'ostali bez prilike za nastavkom borbe za oba trofeja', ali kad je već tako moralo biti, plasman u Europu nikako nije ishod zbog kojeg će netko Pod Bijelim brijegom razbijati glavu 'što je moglo biti' scenarijima.

Kontroliran pad

Dakle nećemo se previše opterećivati mogućnostima koje je Zrinjski imao pred sobom, kraj sezone najprije je povod za sumiranje napravljenog. A napravljeno je, gledajući unatrag niz godina, jako puno. Da, ovo je zapravo prva sezona nakon tri vezane titule (od 2016. do 2018.) u kojoj se Zrinjski realno nije borio za naslov – iako će neki reći, s pravom, da je jedanaest kola prije zaključenja sezone imao šansu napasti tron. Bio je sedam bodova ispod lidera i prvaka Sarajeva, između je bio i Željezničar, i to se moglo sustići, ali realno – bio bi to podvig. Dakle, Plemići su se nakon šampionskog niza najprije jednu sezonu opet borili za naslov da bi nakon toga spali na borbu za Europu. Putanja je itekako vidljiva, pad je očit, ali gledajte to sa ove strane – svemu mora doći kraj, a Zrinjski je nakon svojih šampionskih godina padao jako sporo prema dole i pri tom nastavio igrati u Europi. Drugim riječima, ovo dosad u dvije protekle sezone Plemići zaista mogu prikazati kao uspjeh. Jer ne zaboravimo da cijelo vrijeme imaju posla sa dva snažna pretendenta na tron iz glavnog grada, dva pretendenta koja su se probudila.

Šampionski mentalitet

Vratit ćemo se opet na koronu, jer ona će i u post-pendemijskom vremenu određivati što i koliko klub može. A Zrinjski bi trebao moći, bez obzira na neizbježnu financijsku krizu. Zrinjski će moći jer i dalje, na svim razinama funkcionira sa pobjedničkim mentalitetom, što je na terenu dokazano i u tri ovogodišnje prvenstvene utakmice, a jasno je da takav stav omogućuje Uprava koja stalno želi pobjeđivati i koja će, nema sumnje, na sve načine pokušati održati klub gore, u gornjem domu.
Ne vidimo razlog zašto tako neće i biti, jer nije da je korona poremetila poredak unutar Lige, prije da je sve klubove u kompletu zakočila, zaustavila u razvoju. Znači li to da će Zrinjski i iduće sezone imati tim s kojim će se boriti za trofeje, koji će moći ponoviti Utrecht, odigrati sjajno europsko ljeto, a zatim u prvenstvu opet pokazati tko je? Garancija nema, a bit će važno kako će započeti sezonu, pri čemu treba naglasiti da šef im Mladen Žižović i sami igrači neće utjecati na uvodni dio priče o idućoj europskoj sezoni Zrinjskog.

Što će reći UEFA

Naime, i nadolazeće kvalifikacije za eurokupove u vrtlogu su UEFA-e potrage za najboljim mogućim sustavom/kalendarom u post-korona periodu. Nije sigurno kako će se te utakmice igrati, odnosno hoće li biti pet rundi kvalifikacija (pretkolo i četiri kola kvalifikacija) ili manje njih, a ne zna se ni hoće li se igrati po jedan ili dva meča. Odlučit će to u UEFA-i 17. ovog mjeseca, a mi se dotad možemo baviti spekulacijama.
U Zrinjskom bi sigurno pozdravili jednu od ideja po kojoj bi kao nositelji u kvalifikacijama za Europsku ligu, u sustavu s jednom utakmicom, bili domaćini. Bila bi to sjajna prilika preskočiti prvu prepreku i namaknuti još UEFA-inog novca. Drugi scenarij kaže da bi se igralo na regionalnoj bazi, radi što kraćih putovanja, što će reći da bi protivnici bili sa Balkana, što može i ne mora biti dobro. Ukratko, neće biti nebitno za koju se opciju UEFA odluči, s tim da Mostarci sigurno znaju što bi oni više voljeli. 'Ponoviti Utrecht' nakon četiri utakmice u osam mjeseci neće biti lako, ali nemojmo Plemiće odmah otpisati. Ne sada kada bi im snažan europski start značio više nego ikad.
Anterfile
Zrinjski u brojkama 

Naslovi prvaka BiH: 2005, 2009., 2014., 2016. 2017., 2018.
Osvajači Kupa: 2008.
Plasmani u eurokupove: 14
Europskih utakmica: 46 (18-11-17)
Europski koeficijent: 6.250