Suđenje predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku nije obični sudski predmet, kako to tvrdi odvjetnik i bivši sudac Suda BiH Vlado Adamović.

Radi se o nevjerojatno kompliciranom slučaju i kapitalnom izazovu za domaće pravosuđe. Predmet Dodik je vrlo značajan i s političkog aspekta, naprosto radi se o mogućem raspletu avanture u koju je robusno upao predsjednik RS-a otvarajući neizvjesni sukob sa Ustavom BiH i Visokim  predstavnikom Christianom Schmidtom, vrhovnim tumačem civilnog dijela Daytonskog sporazuma. 

Dvojbe

Ovdje se napokon postavjla i ključna pravna dvojba. Je li domaće pravosuđe, dakle Tužiteljstvo i Sud BiH sposobno stručno, neutralno i pošteno iznijeti ovaj teret osjetljivog suđenja Miloradu Dodiku. 

U tom kontekstu se nekako u prvi plan stavlja pitanje legitimiteta visokog predstavnika oko čega je zapravo i počeo rat između Dodika i Zapada, a koji je za posljedice, eto, polučio moguće činjenje kaznenog djela donošenja i potpisivanja odluka o neprovođenju Schmidtovih odluka na prostoru RS-a.

Dakle, i Tužiteljstvo BiH i odvjetnici Milorada Dodika će voditi bespoštednu pravnu bitku, prsa o prsa, argumentima, Tužiteljstvo da dokaže da je Christian Schmidt apsolutno legitimno imenovan na poziciju šefa OHR-a, a   obrana, pak, da sruši to tumačenje i eventualno dokaže da je njemački diplomata nelegitiman pa prema tome onda i nema pravo upotrebljavati “bonske ovlasti” i rušiti odluke i zakone Narodne skupštine RS. 

Između Tužiteljstva BiH i odvjetnika Milorada Dodika je Sud BiH koji će, očekuje se, pošteno u konačnici presuditi. Vrlo je bitno koji će suci voditi ovaj jako komplicirani i osjetljiv predmet.            

Sumnje

-Potvrđena optužnica ne znači osuđujuću presudu. Treba pustiti Sud BiH da radi svoj posao. Nije nužno da će presuda biti osuđujuća jer zakon predviđa i oslobođajuću. Vidjet ćemo. Sada već možemo očekivati poziv za izjašnjenje o krivnji. Apelirao  bih da ovo bude jedan redovan sudski postupak, da mu se ne daje veća pažnja. U ovom slučaju, mislim da će se raspravljati o onom što se tvrdi – o nelegitimnosti visokog predstavnika sa jedne strane i neprovođenju njegovih odluka, na drugoj strani. Vrlo često se nešto u javnom narativu podrazumjeva, u sudnici to nije tako. U sudnici se stvari dokazuju.  Nadam se da je pravosuđe sposobno korektno suditi. To bi trebali biti objektivni, ozbiljni suci neopterećeni političkim procesima. Treba pametnim odabirom vidjeti tko će suditi, smatra odvjetnik Vlado Adamović.

Zanimljivo je da je sve veći broj pravnih stručnjaka i analitičara koji cijene  da je optužnica na klimavim nogama, te da je Milorada Dodika trebalo ranije u drugim povodima dovesti pred lice pravde.

-Dodik je dosad imao šansu da bude procesuiran na temelju povrede domaćeg zakona, a ne na temelju kršenja zakona koji je nametnuo visoki predstavnik. Mislim da je ovo vrlo loše. To otvara niz pitanja pravne prirode. Zašto se s optužnicom čekalo da Dodik prekrši zakon koji je nametnuo visoki predstavnik? To će samo dodatno diskreditirati pravosudni sistem i ispast će da on služi samo visokom predstavniku da bi zaštitio njega kao autoritet i njega kao ličnost. Taj međunarodni intervencionizam mora imati neke granice. To je pritisak međunarodne zajednice. Ispast će da jedino međunarodna zajednica može utjecati na to šta će se procesuirati, sumnja u poštene  namjere, ali i u krajnji ishod sudac Suda BiH Branko Perić.

Preplašeni Dodik

Ostrašćeni bošnjački nacionalisti koji u kontinuitetu čak i više napadaju Christiana Schmidta nego Dodika, jer im njemački diplomata ne ispunjava želje opet vide neku zavjeru u svemu, prije svega Glavnog tužitelja Milanka  Kajganića.  

Te sveznalice sumnjaju kako je Kajganić optužnicom zadovoljio dijelom probosansku javnost, a dodatno odobrovoljio strani faktor, koji je mahom pozdravio optužnicu, koja je napisana tako da prvobitno bez dorade nije mogla biti ni potvrđena!

 -Moguće je očekivati i da se Dodik odluči na taj zadnji korak – povlačenje iz institucija BiH, a Tužilaštvo i Sud BiH to jesu, pa logično je, da ukoliko se povuku, on ne dolazi na suđenja!, jedna je od plasiranih floskula.

U svakom slučaju Milorad Dodik se nalazi u nezgodnoj situaciji. On je vidno  uzrujan i preplašen, pa u tom rastrojstvu za svoju moguću golgotu optužuje i linčuje i novinare iz manjeg entiteta. 

Crnolistaši po Sarajevu

Ipak, kako god skončao ovaj predmet u svemu ostaje velika doza gorčine    zbog selektivnog i koruptivnog ponašanja pravosudnih institucija. Neopterećen čovjek se zapita je li na kraju baš najkorektnije da Dodik bude  žrtveni jarac i nekakav pokusni kunić, a da se za to vrijeme sarajevskim  ulicama slobodno šetaju crnolistaši i kriminalci:  Sebija Izetbegović, Asim  Sarajić, Osman Mehmedagić Osmica, Fadil Novalić, Selmo Cikotić, Amir  Zukić, Atif Dudaković, a osuđenog i pobjeglog zločinca Sakiba Mahmuljina  više nitko ne spominje. Treba li podsjećati da na stotine odluka Ustavnog suda BiH nije sprovedeno u FBiH i da su za to krivci i bošnjački političari.       

Podsjećamo, u optužnici se navodi kako su Dodik i Lukić u razdoblju od 1. do 9. srpnja ove godine u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio Odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, poduzimali službene radnje u cilju nastavka zakonodavnog postupka.

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je 27. lipnja na sjednici usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a od 21. lipnja.

Prema prvoj točki optužnice, Dodik je, koristeći službene ovlasti, donio Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, koji je svojeručno potpisao, a što je NSRS usvojila 21. lipnja, na taj način ne primjenjujući i ne provodeći odluku visokog predstavnika kojom se obustavlja zakonodavni postupak donošenja navedenog zakona, kao i ukaz.

-Iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika obavezujuće u skladu sa ovlaštenjima koja su mu data, a sve u namjeri da se navedene odluke Visokog predstavnika ne primijene i ne provedu, s obzirom da je za primjenu i provedbu ovih odluka bilo potrebno uzdržavanje od daljnjeg zakonodavnog postupka, nakon čega je prvoosumnjičeni navedene ukaze proslijedio u ‘Službeni glasnik Republike Srpske’ radi njihove objave i potom stupanja na snagu navedenih zakona, navedeno je.