Reforma Ustavnog suda: Parlamentu BiH prevažna uloga, nužna promjena kriterija za izbor sudaca

Vladajući partneri u FBiH, Trojka i HDZ BiH kreiraju proceduralne vratolomije i doima se da su na putu da pročiste “usko grlo” i vjerojatno definitivno nekako proguraju izbor Marina Vukoje za suca Ustavnog suda BiH. 

Time bi se barem mrvicu podebljao taj kritični sastav Ustavnog suda koji bi s Vukojom brojao komotnih 7 sudaca.

Prije nekoliko dana na privatnom imanju Milorada Dodika, predsjednika RS-a  i lidera SNSD-a, čelnici Trojke, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković, Edin Forto, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i domaćin Dodik su dogovorili da idu u  reformu Ustavnog suda BiH. 

Planiraju zgotoviti i usvojiti novi Zakon o Ustavnom sudu BiH do kraja travnja  pod uvjetom da EU u ožujku otvori pretpristupne pregovore s BiH. Vladajući partneri, ali i neki utjecajni prvaci iz Bruxelesa su naoružani optimizmom i  vjeruju da će se konačno odčepiti taj zastoj i da će BiH početi s Unijom pregovarati o provedbi brojnih poglavlja i reformi. 

Dakle, za očekivati je da se i formalno ukloni ta prepreka za reformiranje Ustavnog suda BiH. 

Strani suci

Krucijalna stavka u zamišljenoj prekompoziciji Ustavnog suda je odlazak tri strana suca koje je do sada birao Europski sud za ljudska prava u Strasbourghu. Na njihovom “progonu” mjesecima inzistira Milorad Dodik, a  vjetar u leđa mu daje i Dragan Čović. Čelnici Trojke su ipak pristali na kompromis i otvaranje priče oko odlaska stranih sudaca, jer bez tog dogovora Milorad Dodik praktično blokira cijeli državni sustav. 

Na kraju krajeva, BiH ne može postati dio europske obitelji ako u Ustavnom    sudu odlučuju i stranci. Predsjednik RS-a Milorad Dodik je izrazio spremnost za pregovore s bošnjačkim partnerima i striktno bez stranog upliva, a  naročito bez američkih posrednika.

Naravno da je sudbina tri strana suca najatraktivniji dio reforme Ustavnog  suda, međutim vrlo je važan i izbor njihovih zamjenika. Dakle, Trojka, HDZ BiH i SNSD su, čini se, suglasni da se tri domaća suca biraju u državnom  Parlamentu. 

Dodikov previd?

Procedura nije još razrađena u detalje, međutim nerazumljivo se u javnom  prostoru minimizira srž i značaj toga izbora. Naime, ako se usvoji novi Zakon   o ustavnom sudu BiH on će u punom kapacitetu brojati devet domaćih sudaca. 

Parlament FBiH će birati kao i do sada četiri suca, Narodna skupština dva, a Parlament BiH tri suca. To opet vjerojatno znači da će između ta tri suca dva biti birana s prostora FBiH, a jedan iz RS-a.

Ne treba biti posebno inteligentan pa da se shvati da bi u tom slučaju sama Federacija zapravo činila famozni kvorum za normalni rad i odlučivanje Ustavnog suda, jer bi, ako prođe naša kalkulacija, s područja većeg entiteta bilo čak 6 sudaca, a iz RS-a tri.

I što je još puno, puno važnije, naravno opet pod uvjetom da se ne zapetlja   očekivani kompromis i model izbora sudaca, izbor u Parlamentu BiH bi zapravo neutralizirao presudnu moć i utjecaj Narodne skupštine RS-a kad se tiče blokade Ustavnog suda, kakvoj svjedočimo unazad nekoliko mjeseci.

I dalje bi Narodna skupština imala mehanizam poziva sucima iz RS-a da  eventualno u nekome trenutku gnjeva napuste Ustavni sud BiH.

Ali, sve i kada bi se ta dva suca odazvala pozivu i doista napustili Ustani sud on ne bi “krvario” i ne bi bio kvorumski osakaćen. Dapače, mogao bi možda zadržati i 8 sudaca, jer je teško očekivati da SNSD uvijek bude moćan i u  prilici da pozove jednog suca, Srbina, kojeg je izabrao Parlament BiH da i on napusti Ustavni sud.

Nejasno je da li se možda radi o Dodikovom previdu ili je svjesno pristao na  kompromis i da mu zaista smetaju samo strani suci a da vjeruje domaćim sucima. U svakom slučaju bošnjački čelnici, i vladajući i oporbeni doista nemaju previše razloga za zabrinutost i bojazan od novog zakona o Ustavnom sudu BiH i izboru tri suca u Parlamentu BiH. Tim prije što iskustva i praksa govore kako su suci, Hrvati, dosada redovito u ključnim trenutcima  svoj glas poklanjali državnim interesima.

Kriteriji su problem

U predloženoj, skučenoj, varijanti reforme Ustavnog suda zabrinjavajuće manjka prijedlog o izmjenama kriterija za izbor sudaca u Ustavni sud BiH.  Važeći kriteriji su priprosti, zapravo skandalozno rđavi.

Sudac praktično mogu biti osobe bez ikakve pravosudne prošlosti, kao što su Valerija Galić, Mirsad Ćeman i Seada Palavrić, ali i bez pretjeranog akademskog kapaciteta. Možda se ta tema otvori u pregovorima. Kao i način odlučivanja u Ustavnom sudu. To će biti doista veliki izazov za pregovarače,  jer Milorad Dodik želi Ustavni sud svesti na neku kopiju Vijeća ministara u kojem žive brojni uvjeti i alati za veto kod odlučivanja. 

To je apsolutno neprimjereno i neprihvatljivo za Ustavni sud u kojem pravni  autoriteti moraju racionalno i stručno odlučivati a ne pogađati se kao na tržnici.

Puno je još nejasnoća i, a bit će i lomova, no, od nečega se mora krenuti. Nasušno nam treba otvaranje pregovora sa EU. Za pozdraviti je spremnost  lidera za pregovore i sreća što za stolom nema Bakira Izetbegovića koji će  zasigurno sve učiniti da barem u Domu naroda pokuša spriječiti vrlo važnu  reformu Ustavnog suda.

Razlog je jasan, njemu se izbija iz ruku utjecaj kojega on i SDA trenutno imaju u Ustavnom sudu BiH.    

D. G.