Dom naroda prihvatio zakone o stečaju i financijskoj konsolidaciji poduzeća
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prihvatio je danas na sjednici većinom glasova Prijedlog zakona o stečaju, koji je Federalna vlada uputila u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.
Navodeći razloge za donošenje ovog zakona, a na osnovu analize u primjeni dosadašnje legislative, Vlada je obrazložila da se novim zakonom uređuje predstečajni postupak kojim se uvodi finansijsko i operativno restrukturiranje privrednih subjekata.
U predstečajnom postupku omogućeno je nelikvidnom privrednom društvu da zaključi nagodbu s povjeriocima u cilju lakšeg i povoljnijeg izmirenja novčanih obaveza. Time bi se izbjegao stečaj privrednog društva i ono bi nastavilo poslovnu djelatnost, a povjerioci bili namireni bolje nego u stečajnom postupku koji dugo traje i puno košta.
Ovaj zakon, navela je dalje Vlada, propisuje da je Finansijsko informatička agencija – FIA nadležna odnosno ovlašćena da pokrene prekršajni postupak protiv stečajnog dužnika, odnosno organa ovlašćenog za njegovo zastupanje, ako stečajni dužnik, odnosno ovlašćeni organ ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti.
Propisivanje nadležnosti za ovu agenciju da pokreće prekršajni postupak protiv stečajnog dužnika, odnosno organa ovlašćenog za zastupanje, izuzetno je važno i od značaja za blagovremeno pokretanje stečajnog postupka jer važeći zakon o stečajnom postupku nije propisivao koji je organ nadležan za nadzor nad primjenom odredbe koja se tiče blagovremenog pokretanja postupka i koji bi izricao sankcije stečajnom dužniku, odnosno organu ovlaštenom za zastupanje stečajnog dužnika, usljed neblagovremenog pokretanja postupka.
S obzirom na to da su ovim zakonom propisane dodatne nadležnosti FIA-i u pogledu stečajnog postupka, hitno je potrebno pristupiti odgovarajućim izmjenama i dopunama Zakona o FIA-i te na taj način uskladitti ova dva zakona.
Novim zakonom, navodi dalje Federalna vlada, skraćeni su rokovi za preduzimanje pojedinih radnji u postupku i određene u sankcije za stečajnog upravnika i druge učesnike u postupku ukoliko kasne u provođenju potrebnih radnji jer je u praksi kao slabost stečajnog postupka uočena njegova dužina trajanja, koja s jedne strane povećava troškove stečajnog postupka, a s druge, stanje odugovlači namirenje povjerilaca. Osim toga, utvrđen je način praćenja izvršenja određenih radnji u postupku od predsjednika sudova i rukovodilaca organa uprave, zavisno od toga da li je riječ o sudskim ili upravnim postupcima.
Posebno su obrađene odredbe zakona koje se odnose na stečajnog upravnika. Pooštreni su uslovi za izbor stečajnih upravnika koji moraju položiti ispit za tu dužnost i stalno raditi na edukaciji i ličnom usavršavanju.
Povećan je stepen kontrole rada upravnika, kao pojačan stepen kontrole od stečajnog sudije. Također, limitiran je broj stečajnih predmeta koje može voditi jedan stečajni upravnik, na dva predmeta. Određeno je i obavezno osiguranje stečajnih upravnika za sve rizike koji se odnose na njihovo profesionalno djelovanje.
Veliki problem u stečajnom postupku je sistem obavještavanja stranaka s obzirom na veliki broj stranaka i drugih učesnika stečajnog postupka te nesređenu dokumentaciju privrednih društava nad kojima se otvore stečajni postupci.
Rješenje je u novom zakonu je nađeno u objavi odluka suda i korespondencije putem interneta i internet stranice određenih institucija i agencija, uz zadržavanje postojećeg načina obavještavanja.
Prava radnika po osnovu njihovih potraživanja su u potpunosti zaštićena i radnici i prijašnji radnici stečajnog dužnika su u povoljnijem položaju u odnosu na važeći zakon.
Naime, osim što radnici i prijašnji radnici stečajnog dužnika imaju pravo na sva potraživanja nastala do dana otvaranja stečajnog postupka u punom bruto iznosu, u prvom isplatnom redu, ovim zakonskim tekstom su iz prvog isplatnog reda isključeni članovi uprave društva, članovi nadzornog odbora i odbora za reviziju s obzirom na to da je riječ o pitanju odgovornih osoba koje su svojim postupanjem doprinjele nepovoljnom stanju dužnika, a njihova potraživanja u stečajnom postupku su jako velika, navela je između ostalog Federalna vlada kao predlagač novog zakona o stečaju.
Osim tog akta, delegati Doma naroda su na današnjoj sjednici većinom glasova prihvatili po skraćenom postupku i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH, čiji je predlagač također Federalna vlada.
U obrazloženju prijedloga za donošenje ovog zakona po skraćenom postupku, Vlada navodi da su dosljednim praćenjem primjene Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine utvrdene prepreke na realizaciji odluka o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava.
lmajući u vidu da je taj zakon temporalnog karaktera, odnosno da se započeti postupci finansijske konsolidacije trebaju okondati do 31 .12.2021. godine i da su privredna društva zahtjeve za odobravanjem ovih postupaka mogla podnositi do 8.02.2020. godine, a nakon više održanih sastanaka o ovoj temi s privrednim društavima koja bi išla u postupak finansijske konsolidacije, konstatovano je da je po sadašnjim zakonskim aktima to nije moguće.
Također, uvažavajući stanje ukupne privrede za vrijeme i poslije proglašenja stanja nesreće uzrokovanog pojavom koronavirusa (COVID-19), Vlada je smatrala da bi donošenje zakona o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine omogućilo privrednim društvima da lakše prevaziđu nastale probleme u poslovanju.
S obzirom na to da postoji opasnost od pokretanja sudskih postupaka od subjekata obuhvaćenih finansijskom konsolidacijom, to se u konkretnom slučaju radi o izmjenama Zakona za koje postoji neodložna potreba, a kako bi se izbjegle štetne posljedice za Federaciju Bosne i Hercegovine, obrazložila je Vlada.
Ona je u proceduru uputila i Prijedlog zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, koji je prihvaćen također većinom glasova.
Za razliku od prethodna dva akta, odobrena od Doma naroda po hitnom odnosno skraćenom postupku, ovaj je prihvaćen u redovnoj proceduri.