Libanon na Neretvi, knjiga Dragana Markovine, koja govori o kulturi sjećanja i zaborava, predstavljena je nedavno u Klubu knjige Ivo Andrić u Mostaru. Radi se o četvrtom izdanju u kojemu se autor, preispitujući sebe i svoje stavove, obračunava s tri nacionalizma na odmjeren način, ali vodeći računa o istini. 

Od posljednjeg izdanja “Libanona“ do danas proteklo je nešto više od četiri godine, a taj je period za autora posebno značajan jer je u njemu počeo provoditi više vremena u rodnom Mostaru. 

Razgovarajmo bez vrijeđanja

Prijelomni trenutak za ovakvu odluku bio je onaj u kojem je zaključio da se njegov rodni grad ipak vidljivo promijenio i da to, koliko god više nije stari Mostar, ipak više nije ni onaj grad zamrznut u vječnom primirju i gledanju preko nišana. 

- Ja sam se jasno svrstao politički i ideološki u odnosu prema prošlosti i sadašnjosti Mostara i nemam problem s tim da svako ima svoje mišljenje. Imam ga i ja, zato sam ga izrekao. Bitno je da možemo razgovarati, da se ne vrijeđamo. Ne znam jesmo li došli u tu fazu, ali jeste bolje i po tom pitanju. Uvažavanje postoji, rekao je Markovina.

On u Libanonu na Neretvi preispituje sebe i svoje stavove, obračuna se s nacionalizma na odmjeren način, pritom posebno vodeći računa o istini.

- Ono što Markovina piše je kombinacija povijesnog pregleda i novinskih zapisa. Knjiženost nadire iz te proze. On je nedavno objavio kratki roman u Mostaru koji je na različite načine podgrijao prašinu u Mostaru. Nema sumnje da će iz te situacije izaći s novim načinima rada koji će osigurati dodatnu dubinu pisanja. Generalno uvijek je u pisanju bilo važno pronaći nešto autentično, smatra promotor Ronald Panza.

Libanon na Neretvi je iskrena priča o jednom gradu u vrtlogu zlih vremena. Gradu koji je, suočen s nestajanjem i poništavanjem svih njegovih vrijednosti. I gradu koji je ponovo pokazao interes za ono što radi Dragan Markovina.

- Zna se kolika je čitanost svugdje. Nismo mi Amerika, ali ljudi zaista čitaju. Ne može se reći da nisu. Dolaze na ovakve događaje. Mostar ima priličnu književnu publiku to nije sporno, dodaje Markovina.

Optimizam

Prijedlog autora iz prvog izdanja o potrebi izgradnje Muzeja Grada Mostara, nažalost nije ni registriran, a kamoli da je zaživio. To ipak nije bila kočnica za nastanak drugog, u kojem je, kao i u samom gradu danas, više optimizma.

- Ima recimo novu naslovnicu, što je vrlo zanimljivo. Zato što je ta naslovnica iz 2019. bila pomalo pesimistična i pokazivala situaciju u kojoj se nalazi Mostar u tom trenutku. Ove godine novo izdanje ima novo lice, novi polet, jer je i sam autor našao način zašto se vraća Mostar aktivnije u posljednje vrijeme. U svakom slučaju vidi pomak, polet, pa su naslovnica naši lijepi zidovi ukrašeni street arts poetikom, navodi Panza.

Nakon Libanbona na Neretvi Dragan Markovina se posvetio novom zanimljivom projektu. Knjizi eseja o gradovima koji su stradali u ratu, Mostaru, Travniku, Mitrovici, Kninu i Vukovaru, kojim su osim razaranja i podjela, poveznica spomenici velikog Bogdana Bogdanovića.

N. K.