Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Svjetska banka prognozira da će ekonomija Bosne i Hercegovine u 2026. godini ostvariti rast od 2,4 posto, što je ispod očekivanog prosjeka zapadnog Balkana od 3,1 posto, dok bi u naredne dvije godine gospodarska aktivnost u zemlji trebala postepeno jačati. Istovremeno, u novom Redovnom ekonomskom izvješću za zapadni Balkan upozorava se kako su visoki troškovi trgovine i složene regulatorne procedure među ključnim preprekama snažnijem ekonomskom razvoju, konkurentnosti poduzeća i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u regiji.

Na ovaj način se samo još jednom vidi sve ono na što Dnevni list upozorava od dana kada je opskurna, ali zato do bola nesposobna sarajevska 'trojka' (SDP, NiP, NS) sjela u fotelje – ekonomska i demografska slika u BiH poodavno nije bila gora. 

Ekonomski rast

Prema projekcijama Svjetske banke, gospodarski rast BiH trebao bi ubrzati s procijenjenih 2,1 posto u 2025. na 2,4 posto u ovoj godini, dok se za 2027. predviđa rast od 2,9 posto, a za 2028. godinu 3,1 posto. Ipak, prognoze za BiH nešto su nepovoljnije nego u proljetnom izvještaju Svjetske banke. Očekivane stope rasta za sve tri godine, od 2026. do 2028, snižene su za po 0,1 posto.

Uz to, valja kazati da se radi o vrlo malom ekonomskom rastu jer za pravi, istinski oporavak i zalet bh. ekonomije nužan je godišnji rast od minimalno šest posto nekoliko godina zaredom. 

Ekonomija BiH je, prema podacima iz izvješća, u 2023. zabilježila rast od dva posto, koji je u 2024. ubrzao na 3,2 posto, prije usporavanja u 2025.

Na razini šest ekonomija zapadnog Balkana, koje obuhvaćaju Albaniju, BiH, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, Svjetska banka očekuje ubrzanje prosječnog ekonomskog rasta sa 2,6 posto u 2025. na 3,1 posto u 2026., prvenstveno zahvaljujući potrošnji i investicijama.

Daljnje jačanje gospodarske aktivnosti očekuje se u 2027, kada bi regionalni rast trebao dostići 3,4 posto, a ista stopa predviđa se i za 2028.

Prema pojedinačnim projekcijama, najveći ekonomski rast u 2026. očekuje se na Kosovu, od 3,6 posto, zatim u Albaniji od 3,4 posto i Crnoj Gori od 3,3 posto. Sjevernoj Makedoniji prognozira se rast od 3,2 posto, Srbiji od 3,1 posto, dok je BiH sa 2,4 posto na posljednjem mjestu među šest ekonomija regije.

U 2027. godini najveći rast ponovo se očekuje na Kosovu, od 3,8 posto, a slijede Srbija sa 3,7 posto i Albanija sa 3,6 posto. Za Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju predviđa se rast od po tri posto, dok bi ekonomija BiH trebala porasti za 2,9 posto. Projekcije za 2028. ukazuju na rast Kosova od 3,9 posto, Albanije od 3,7 posto, Srbije od 3,5 posto, BiH i Crne Gore od po 3,1 posto te Sjeverne Makedonije od tri posto.

U odnosu na proljetne prognoze, Svjetska banka je za 2026. povećala očekivanja rasta Srbije i Crne Gore za po 0,4 posto, a Sjeverne Makedonije za 0,3 posto. Projekcije za Albaniju ostale su nepromijenjene, dok su za BiH i Kosovo smanjene za po 0,1 posto.

Takva kretanja, navodi se u izvješću, potvrđuju otpornost ekonomija zapadnog Balkana na vanjske šokove i nastavak njihovog ekonomskog približavanja Europskoj uniji, usprkos geopolitičkim neizvjesnostima i slabijoj privrednoj aktivnosti ključnih trgovinskih partnera.

Upozorenja

Ravnateljica Svjetske banke za zapadni Balkan Xiaoqing Yu istaknula je kako je regija još jednom pokazala sposobnost prilagođavanja nepovoljnim međunarodnim okolnostima, ali i upozorila da sama otpornost nije dovoljna za ostvarivanje dugoročnih razvojnih ciljeva.

- U trenutku pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta na strani ključnih trgovinskih partnera, zapadni Balkan je još jednom dokazao svoju ekonomsku otpornost, poručila je Yu. Naglasila je da je za približavanje prosječnom dohotku EU i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta neophodno dodatno unaprijediti poslovno okruženje.

- Otpornost sama po sebi nije dovoljna da ovoj regiji pomogne da ostvari konvergenciju sa prosječnim dohotkom EU ili otvori kvalitetna radna mjesta koja su potrebna žiteljima. Radna mjesta stvaraju dinamični privatni sektori, a sljedeća faza rasta zahtijeva efikasne, predvidljive propise i uklanjanje trgovinskih barijera, i to ne samo na granicama već i iza njih, ističe Yu.

Iako su ekonomije zapadnog Balkana tokom proteklih desetljeća ostvarile značajan napredak u međunarodnoj trgovinskoj integraciji, Svjetska banka upozorava da postojeće administrativne i regulatorne prepreke i dalje ograničavaju njihov puni razvojni potencijal.