Europska centralna banka (ECB) potvrdila je važeće kamatne stope u eurozoni. Istaknuvši da je “čvrsto odlučna stabilizirati inflaciju”, uz procjenu da će potrošnju građana i kompanija podržati ublažavanje monetarne politike do sredine ljeta.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će i dalje 2,15 posto. Kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,0 posto. Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 2,4 posto.

ECB je tako produljio pauzu u sniženju kamatnih stopa u eurozoni i na početku jeseni, nakon srpanjske sjednice, istaknuvši da je inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... trenutno blizu ciljanih dva posto.

U kolovozu potrošačke cijene bile su za 2,1 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Uz najsnažnije poskupljenje svježe hrane od početka prošle godine. Energija je pak ponovno pojeftinila, ali osjetno blaže nego u srpnju.

“Upravno vijeće čvrsto je odlučno osigurati potrebne uvjete da se inflacija na srednji rok stabilizira na ciljanoj razini od dva posto”, stoji u priopćenju.

Neizvjesne prognoze
Upravno vijeće ECB-a neznatno je podiglo procjenu inflacije u ovoj godini, s dva na 2,1 posto. U idućoj godini cijene bi trebale u prosjeku porasti za 1,7 posto, također neznatno snažnije nego što su prognozirali na početku ljeta.

Prognoza za 2027. neznatno je pak snižena, s 2,0 na 1,9 posto.

Kada se isključe hrana i energija, cijene bi u prosjeku ove godine trebale biti više za 2,4 posto. U 2026. temeljna inflacija trebala bi osjetno oslabiti, na 1,9 posto, a izračuni za 2027. pokazuju da će iznositi 1,8 posto.

Prognoze inflacije i dalje uključuju neuobičajeno visoku razinu neizvjesnosti zbog kontinuiranih “oscilacija u svjetskoj trgovinskoj politici”.

Više carine mogle bi prigušiti potražnju za robom iz eurozone i potaknuti zemlje s viškom kapaciteta da preusmjere svoje proizvode u zonu primjene zajedničke europske valute, izdvojivši među kočnicama inflacije i jači euro.

Inflaciju bi pak mogli raspiriti preopterećeni domaći proizvodni kapaciteti ako pucanje svjetskih nabavnih lanaca potakne potražnju za uvozom i pojačana državna potrošnja na obranu i infrastrukturu, navode.

Očekivanja gospodarskog rasta
Gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo bi pak po novim procjenama stručnjaka ECB-a porasti u ovoj godini za 1,2 posto, za 0,3 postotna boda snažnije nego što su bili izračunali u lipnju.

Gospodarska aktivnost porasla je u prvom tromjesečju snažnije nego u proljetnim mjesecima. Dijelom i zato što su kompanije pohitale s narudžbama robe kako bi preduhitrile najavljene carine, primjećuju u ECB-u.

Potražnja za radnom snagom slabi, ali tržište rada i dalje je “izvor snage”, naglašavaju u ECB-u. Ukazujući na stopu nezaposlenosti u srpnju od 6,2 posto.

U takvim bi uvjetima osobna potrošnja s vremenom trebala ojačati, “naročito ako ljudi budu manje štedjeli, kao što prognoziraju stručnjaci” ECB-a, stoji u izvješću.

Poticaj osobnoj potrošnji i ulaganjima kompanija trebali bi biti i povoljniji uvjeti financiranja, procjenjuju u banci. Nakon sniženja kamatnih stopa do srpnja ove godine. Do kraja srpnja ECB je postupno snižavao kamatne stope gotovo godinu dana.

Izazovi za gospodarski rast
Kompanije bi pak trebala ohrabriti i “značajna državna potrošnja na infrastrukturu i obranu” i potaknuti ih na veću kapitalnu potrošnju. Do kraja godine gospodarsku aktivnost kočit će ipak više carine, snažniji euro i pojačana konkurencija širom svijeta. Aktivnost bi u 2026. po njihovim izračunima trebala blago usporiti i ponovno blago ubrzati u 2027., na 1,3 posto.

Upravno vijeće ponovilo je da će i dalje pozorno pratiti podatke i utvrđivati “primjerenu” visinu kamatnih stopa od “sjednice do sjednice”. Posebno u aktualnim uvjetima izražene neizvjesnosti.

Naglasili su ponovno i da se neće unaprijed obvezati na određeni smjer monetarne politike, piše Financa.