Iako će u Ovalni ured Bijele kuće ući tek za dva i pol mjeseca, već su počele analize može li Donald Trump ispuniti predizborna obećanja i donijeti mir Ukrajini i Bliskom istoku. Znakovito je da nitko ne spominje pojam "pravedan mir" jer to se, treba biti realan, od Trumpa i ne očekuje.

"Savjetnici Donaldu Trumpu nude zamrzavanje rata duž prve crte, konsolidaciju okupiranih teritorija za Rusiju, demilitariziranu zonu i zaustavljanje integracije Kijeva u NATO na 20 godina", objavio je The Wall Street Journal pozivajući se na izvore bliske izabranom predsjedniku. Dakle, Trumpovi savjetnici bezuvjetno preporučuju zamrzavanje sukoba, prepuštanje približno 20 posto teritorija Ukrajine Rusiji i "privremeno obustavljanje" pokušaja Kijeva da se pridruži NATO-u. Postoji i varijanta u kojoj bi Ukrajina obećala da neće pokušavati ući u NATO najmanje 20 godina, a u zamjenu bi je Sjedinjene Države nastavile opskrbljivati oružjem.

Također, nakon zamrzavanja duž crte bojišnice predlaže se uspostava demilitarizirane zone dužine približno 1200 kilometara, između trupa Ukrajine i Ruske Federacije. Za sada nije jasno tko će to kontrolirati, ali razmatra se mogućnost angažiranja mirovnih snaga bez sudjelovanja američkih trupa i bilo kojih struktura koje one financiraju, uključujući UN. "Možemo pružiti obuku i drugu potporu, ali na terenu trebaju biti Europljani. Nećemo slati Amerikance da održavaju mir u Ukrajini i nećemo plaćati. Neka to rade Poljaci, Nijemci, Britanci i Francuzi", rekao je jedan od članova Trumpova tima.

Ali i CNN je objavio da će Donald Trump pokušati okončati ratove na Bliskom istoku, i to već prije svoje inauguracije 20. siječnja 2025., a to je izjavio bivši izraelski diplomat Alon Pinkas. Prema njegovu objašnjenju, Trump će od izraelskog premijera Benjamina Netanyahua tražiti da proglasi pobjedu nad Hamasom i Hezbolahom, a zatim da sklopi dogovor preko posrednika.

CNN je citirao i dužnosnika Palestinske nacionalne inicijative Mustafu Barghoutija koji također misli da Trump "neće tolerirati ratove u obliku u kojem se događaju" te da će se "Netanyahu suočiti s puno čvršćim predsjednikom od onoga na kojeg je navikao". Međutim, Barghouti je dodao da to neće puno promijeniti Palestince "jer su obje administracije bile potpuno pristrane prema Izraelu" te da postoji bojazan da će Trump dopustiti Izraelu da aneksira dijelove Zapadne obale, što bi značilo "kraj dvodržavnog rješenja".

U pobjedničkom govoru Donald Trump je izjavio: "Idemo završiti beskonačne ratove i donijeti mir!" To bi mogla postati buduća agenda vanjske politike SAD-a. On je kao predsjednik SAD-a 2020. godine započeo povlačenje snaga iz Afganistana, koje se 2021. godine pretvorilo u gotovo pa paničan bijeg pred talibanima. Trump puno toga mjeri novcem, a između 2001. i 2021. Sjedinjene Američke Države je afganistanska kampanja koštala više od dva bilijuna dolara (dvije tisuće milijardi dolara, a vjerojatno i još više). U njegovu mandatu u Iraku je ostalo stacionirano svega 5000 američkih vojnika, dok ih je za vrijeme Baracka Obame bilo 80.000, a u eri Georgea W. Busha 200.000, ali tada je trajao rat sa sunitskim gerilcima, kao i krvave bitke poput onih u Faludži.
Međutim, barem dvije Trumpove odluke bile su katastrofalne. Za vrijeme svog prvog mandata Trump je priznao Jeruzalem kao glavni grad Izraela, iako je istočni dio predviđen za prijestolnicu palestinske države, a protivno međunarodnom pravu priznao je i izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni. Europska unija, što znači i Hrvatska, ne priznaju ni jedno ni drugo.

Na globalnoj razini još teži problem izazvala je njegova odluka iz 2018., kada je povukao Ameriku iz nuklearnog sporazuma s Iranom koji je krajem 2015. bio sklopljen nakon više od dvanaest godina međunarodnih pregovora. Bio je uvjeren da može ispregovarati "bolji dogovor" od svog prethodnika Baracka Obame. Ali njegova politika "maksimalnog pritiska" na Iran bila je neuspješna: godinu dana nakon povlačenja SAD-a iz ugovora Iran se također počeo postupno povlačiti iz svojih obaveza iz sporazuma. Danas je zemlja bliža izradi nuklearne bombe nego ikad i u čvrstom zagrljaju s Rusijom.

Što se tiče Ukrajine, tamošnji prilično utjecajni portal Strana je zaključio da, ako Sjedinjene Države žele okončati rat uz postojeću liniju fronta, postoji 80-postotno jamstvo da će se to dogoditi. Ni ukrajinske vlasti ni Europa neće se moći oduprijeti volji Washingtona jer Ukrajina u potpunosti ovisi o pomoći Washingtona i nije u poziciji inzistirati na nemogućim uvjetima. A na Rusiju bi, ako uspori taj proces, SAD mogao pokušati utjecati preko Kine i drugih zemalja globalnog juga koje su zainteresirane za što brži završetak rata.

Međutim, unutar Republikanske stranke postoji jaka ratna struja koja zagovara nastavak čvrste politike prema Rusiji. Riječ je o grupaciji koja je povezana s američkim vojno-industrijskim kompleksom, kao i s naftnim i plinskim biznisom, koji izravno profitiraju od rata u Ukrajini. Ta grupacija će pokušati uvjeriti Trumpa da je rat "dobar posao", budući da je Amerikancima omogućio da osvoje europsko tržište nafte i plina, istiskujući Ruse. Osim toga, rat u Ukrajini veže Europu za Sjedinjene Države, čineći EU ovisnom o američkim obrambenim jamstvima. Istovremeno slabi dva glavna američka gospodarska konkurenta: Europu (zbog razaranja veza s Ruskom Federacijom) i Kinu (zbog činjenice da je sada Amerikancima lakše progurati trgovinska ograničenja protiv Kine u EU).

No ustraje li Trump na mirovnoj inicijativi, Vladimir Putin neće odbiti njegove prijedloge ako stignu, nego će ući u pregovore da bi se postigli najbolji uvjeti prekida vatre za Rusku Federaciju. Konačno, okončanje rata pod uvjetima održavanja ruske kontrole nad golemim okupiranim područjima Ukrajine bilo bi zapravo velika pobjeda za Rusiju, pogotovo ako se uzme u obzir da je za nju sve moglo završiti puno gore, navodi Strana ono čega se najviše plaše u Kijevu, piše Jutarnji.