Razgovarao: Dario Lukić,
mostar@dnevni-list.ba

Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy u intervjuu za Dnevni list govorio je o gorućim problemima s kojima se susreće Bosna i Hercegovina. Dodik, Ustavni sud, korupcija, projekt Južne interkonekcije, maligni ruski uticaj na BiH neke su od tema o kojima smo razgovarali s Murphyjem...

Prva tema nameće se sama po sebi. Milorad Dodik, NSRS, Ustavni sud… Što se događa i kakav razvoj situacije očekujete?

-Dozvolite da počnem tako što ću reći nešto jako važno na samom početku. Nešto što je veleposlanstvo već priopćilo, ali je podcrtao i naglasio Washington. Dakle, djelovanje Narodne skupštine Republike Srpske, napad gospodina Dodika na Ustavni sud i pokušaj da se potkopa taj sud su neprihvatljiva antidaytonska i antiustavna djelovanja. SAD su opet jasno kazale da će nastaviti podržavati teritorijalni integritet, multietnički karakter i suverenitet BiH, kao i da će inzistirati na odgovornosti pojedinaca, kao što smo to radili i ranije, a koji se ponašaju protivno Daytonu. Tražite od mene da predviđam budućnost i odgovorim na pitanje što će se desiti u nadolazećem razdoblju... Međutim, jedna od stvari koju sam naučio u školi za veleposlanike je da nikad ne predviđam budućnost, tako da neću to učiniti ni sada. Ono što mogu reći jeste da će se politika koju sam upravo objasnio, dakle politika SAD-a, nastaviti i bit će i dalje politika SAD-a u budućnosti. Mi nećemo dozvoliti ili samo mirno gledati sa strane dok gospodin Dodik ili neki drugi u njegovoj administraciji ovu zemlju vode ka sukobu.

Koji potez međunarodna zajednica može povući da prevenira takve događaje?

-Gledajte, ja neću spekulirati u vezi s tim što će SAD uraditi, ili druge članice međunarodne zajednice i OHR. Ono što mogu reći je da SAD ima mehanizme na raspolaganju, Europska unija također ima mehanizme na raspolaganju, kao i OHR, i mi ćemo odlučiti o tome kako ćemo koristiti naše mehanizme kada budemo smatrali da je to odgovorno. Jasno smo kazali da podržavamo ured visokog predstavnika i sve njegove ovlasti i to će se i nastaviti.

Iskoristiti otvorene šanse

Odmah nakon izbora dobio se dojam da se neke stvari pokreću na bolje. Za nijansu je izmijenjena vlast, malo se više priča o zakonima i reformama koje je neophodno usvojiti i provesti na putu za EU, izgleda da se i borba protiv korupcije malo 'probudila'. Ali, dijelite li danas, nakon nekog vremena, isti taj optimizam koji se pojavio odmah nakon izbora? Opet se pojavljuju neke nove krize, ne samo na državnom nego i na federalnom nivou. Neke županije još nisu ni formirali vlade, predugo vremena…

- Želim početi tako što ću podcrtati nešto što ste vi naveli u vašem pitanju. Prilika za Bosnu i Hercegovinu se otvorila. Ta prilika je stvorena odlukama koje je donijela međunarodna zajednica. Recimo, na madridskom samitu NATO je donio neke odluke koje daju Bosni i Hercegovini šansu da proširi svoju suradnju s Alijansom, Europska unija je donijela odluku iz geopolitičkih razloga, te zbog svoje podrške žiteljima ove zemlje, da BiH dodjeli kandidatski status. Odmah nakon izbora vlade su formirane na svim razinama brže nego ikada. Dotada, vlasti u nekim slučajevima nisu bile formirane doista dugo. Naravno, izazov je za političke lidere ove zemlje da iskoriste te prilike. A to znači da odustanu od politike prošlosti koja je satkana oko podjela, te koja se fokusira na uske i sebične interese samih lidera, umjesto na interese žitelja ove zemlje. To znači provedu onih vrsta reformi koje su neophodne da BiH ide dalje putem ka euroatlantskim integracijama. To je posao koji neće biti završen za jedan dan, to nije jednostavno čak ni u savršenim uvjetima. A kao što ste vi spomenuli, nemamo savršene političke uvjete u BiH. Dakle, ukoliko me pitate kako vidim situaciju općenito, mislim da morate dobro procijeniti gdje se nalazite i što je moguće i realno, shvaćajući realnost na terenu. Ali, smatram da morate biti dosljedni i optimistični u svom pristupu i nastojati ići ka rješenjima koja su pozitivna za ovu zemlju. 

Čović i Južna interkonekcija

Spomenuli ste sebične interese pojedinih političkih lidera. Nedavno ste napisali komentar u kojem ste direktno prozvali Dragana Čovića za blokadu projekta Južne interkonekcije. Što se događa po tom pitanju? Mnogi su komentirali da je to početak potencijalnog obračuna direktno s Čovićem…

-Počet ću tako što ću reći da ni ja, ni SAD, ne tražimo konfrontaciju. Ono što SAD rade, u čemu su dosljedne i u čemu je bila dosljedno ovo veleposlanstvo, jeste da jasno kažemo koje su to naše politike i jasno da kažemo što radimo da podržimo žitelje ove zemlje bez obzira gdje žive. U našem je interesu da budemo jasni i otvoreni oko svega toga. To je prva stvar koju ću reći. Druga… Konkretno za Južnu interkonekciju, mi smo bili jasni! Ona predstavlja jedinstvenu priliku da se postigne nekoliko stvari za BiH, ali i za stanovnike Federacije, a konkretno i za stanovnike Hercegovine. Prvo, ona može zemlju odvesti korak dalje ka energetskoj neovisnosti, što je jako važno jer će biti više izvora opskrbe plinom, a ne da ovisite o jednom snabdjevaču u današnjem geopolitičkom svijetu. To je jako važno. Otvorit će se nove mogućnosti koje su vezane za izgradnju tog plinovoda, recimo za otvaranje novih radnih mjesta za stanovnike Federacije, naravno i Hercegovine. Treće, pouzdan izvor opskrbe plinom toj regiji povući će za sobom ekonomski rast. Postoje određene tvrtke koje mogu rasti značajno ako imaju pristup takvom plinovodu. Recimo, tisuće radnih mjesta je moguće otvoriti za žitelje u Federaciji. To je u interesu stanovnika Federacije, Bošnjaka, Srba, Hrvata, ostalih. Mi smo vrlo jasni bili da, kako bi se iskoristila ta prilika, morate imati zakon koji je u skladu s međunarodnim standardima i morate osigurati međunarodnu financijsku podršku. Nećete dobiti međunarodnu financijsku podršku bez jednog vjerodostojnog okvirnog zakona. Nacrt jednog zakona je već izrađen, čak je i potvrđen u Zastupničkom domu FBiH. Onda je 'otišao' do federalnog Doma naroda i Dragan Čović i HDZ BiH su postavili neke neprihvatljive amandmane i odgodili napredak po tom pitanju. Zahtijevaju stvari koje će ubiti projekt i prije nego što počne. I to je zasigurno sebično. To zasigurno nije u interesu žitelja koje oni predstavljaju. Mi nismo jedini koji to govorimo. Postoje i druge strane koje su to isto kazale. HDZ 1990 je, naprimjer, shvatio vrijednost tog plinovoda u Federaciji, i za stanovnike Hercegovine, Bošnjake, Srbe, Hrvate i ostale u smislu ekonomskih beneficija. To su jednostavno činjenice. Nadam se, moja vlada se nada, da i dalje možemo postići napredak u tom projektu. Ali, mogućnosti poput ove nisu uvijek prisutne. U nekom smislu međunarodna zajednica se udaljava od financiranja ovakvih projekata jer se zasniva na fosilnim gorivima. Dakle, to su stvari koje smo prenijeli i nadamo se da će to pomoći da promijenimo razmišljanje Dragana Čovića i HDZ-a.

Mislite li da će oni promijeniti svoje razmišljanje?

-Ja nisam siguran o čemu razmišljaju. Mi smo činjenice jasno izložili. Možda smatraju da će se stav SAD-a promijeniti, možda smatraju da će međunarodno financiranje biti na raspolaganju za projekat koji ne zadovoljava međunarodne standarde i možda misle da će ova šansa biti tu zauvijek… Ne! Neće! Dakle, to nisu činjenice, to su fantazije i ukoliko nastave njih slijediti zbog svojih uskih sebičnih interesa, onda će žitelji u županijama, žitelji Federacije, oni će biti ti koji neće dobiti korist od ovog projekta što bi bilo žalosno.

Ruski utjecaj i Dodik

Dosta se govori o jakom ruskom, pa i kineskom utjecaju na BiH. Kolika je realna opasnost za BiH od takvih utjecaja i koliko je opasno ponašanje Milorada Dodika? Nedavno ste izjavili da je njegov odnos s Putinom 'sulud', ali opet, građani BiH moraju svaki dan živjeti s činjenicom da se bez Dodika ne mogu donositi skoro nikakve odluke?

-Ruski maligni utjecaj u Europi i naravno na zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini je jasan. Mi znamo i vi to vidite i kroz financiranju ekstremističkih organizacija kao što su 'Noćni vukov', samo jedan primjer da dam. A najviše to vidite u Europi s ruskom agresijom protiv Ukrajine. To je prijetnja europskoj sigurnosti općenito, kao i transatlantskoj sigurnosti, dakle prijetnja i mojoj i vašoj zemlji. Mi smo dosada bili jasni, a mislim da je i Rusija bila jasna u činjenici da oni nastoje spriječiti BiH da ide ka integraciji u euroatlantsku zajednicu zemalja, što u stvari nastoje spriječiti. Žele spriječiti da žitelji ove zemlje dostignu cilj oko kojeg su se svi složili. SAD dijele ideje ciljeva stanovnika ove zemlje. Želimo sigurnost, želimo jaču demokraciju, želimo prosperitetnu zemlju, želimo da zemlja bude integrirana u euroatlantsku zajednicu. U vezi s vašim pitanjem o gospodinu Dodiku i Rusiji..., u pravu ste. Mi smo bili veoma jasni kada smo rekli kako vjerujemo da je povezanost gospodina Dodika s Putinom budalasta, tako da kažem, i u najmanju ruku nije mudra. Nanosi štetu žiteljima prije svega RS-a, koji žele biti dijelom europske zajednice naroda, a upravo je to nešto što Rusija želi spriječiti. Isto tako, a što je još više za osudu, jeste i što Dodik nalazi utočište u retorici i vidi uzor u retorici gospodina Putina, koji tako flagrantno vrši agresiju na Ukrajinu gdje su stotine tisuća civila izgubili život i gdje je počinjeno mnoštvo zločina. To ne znači biti na ispravnoj strani povijesti. Postoji još jedan problem u vezi s odnosom između gospodina Dodika i Putina. Čini se da Dodik prepisuje način vođenja vlasti iz uputstva gospodina Putina. Vidite po zakonodavstvu i propisima koje donosi a kojima se ograničavaju osnovne slobode stanovnika RS-a, sloboda medija, sloboda okupljanja, udruživanja… Uvjeravam vas da stanovnici RS-a ne žele da žive u autokratskoj tiraniji. Oni žele živjeti u mjestu gdje mogu imati svoje mišljenje, gdje ga mogu izraziti bez straha, žele živjeti u mjestu gdje mogu imati pravo na neovisne medije, gdje ti neovisni mediji mogu od lidera institucija tražiti odgovornost i držati ih odgovornim za nedjela poput korupcije. U tom smislu dakle, u svemu ovome što sam naveo, smatram da je odnos gospodina Dodika sa Putinom, njegovo modeliranje ponašanja u skladu s ponašanjem gospodina Putina, opasnost za građanstvo RS-a.

Žitelji su odavno prepoznali takve negativne politike jer je vidljivo da masovno napuštaju državu. Našli su države koje su stabilne… Ja osobno ne vidim način na koji bi se tome moglo stati u kraj…, barem u nekom kratkoročnom razdoblju.

-To je u ljudskoj prirodi. Da, ljudi žele živjeti u stabilnoj, mirnoj, prosperitetnoj zemlji, u društvu gdje imaju mogućnosti i prilike i gdje će njihova djeca i unuci imati prilike. Kao što ste i sami naveli ljudi napuštaju BiH. I to po poprilično dramatičnoj stopi jer ne vjeruju da ovdje mogu naći sve te stari koje sam nabrojao. Spomenuli ste ranije i politiku koja se vodi u ovoj zemji, a to je retorika koju čujemo da dolazi iz usta političara koji stavljaju naglasak na podjelu i dezintegraciju. To je nešto što oduzima nadu. Neuspjeh u implementaciji reformi koje su neophodne za privredni rast, za rast privatnog sektora, da spriječe korupciju, gdje imate pripadnike političke kaste koji teže samo za vlastitim bogatstvom… To je nešto što je veoma loše. Razumljivo je da ljudi jednostavno kažu 'volim ja svoju zemlju, volim ja svoj grad, ali moram otići ako želim da imam budućnost i da je imaju moja djeca i unuci'. To se neće prekinuti ukoliko se ove stvari koje sam maločas nabrojao ne promijene. Političari moraju učiniti pravu stvar u smislu da se ozbiljno pozabave korupcijom, da se ekonomske reforme provedu, da pravosuđe i agencije za provedbu zakona mogu zaista da drže ljude odgovornim i da zahtjevaju odgovornost, da se društvu omogući da cvjeta. A to se trenutno ne događa.

Borba protiv korupcije

Vidite li neku energiju u novoj vlasti da preokrene taj opći trend silnih negativnosti?

-Nažalost, u Republici Srpskoj ne vidim. Sasvim je jasno da gospodin Dodik ide ozbiljno opasnim putem, i u vezi s onim što poduzima kada je u pitanju osporavanje Daytonskog sporazuma, kao i s tim nekim zakonskim fantazijama koje promovira u svom društvu, čak i napadima na samu ustavnu strukturu kao što smo vidjeli neki dan. Čujem ja političare da govore o kompromisu i da će raditi na boljoj budućnosti svojih žitelja, a u dijelu Federacije vidim da se to i događa. Događa li se promjena dovoljno brzo? Ne! To bio kratak odgovor. Uvijek može brže i bolje. Ali, vi ste rekli sami dio odgovora. Kada je u pitanju borba protiv korupcije, vidjeli smo jedan dio napretka odmah čim je depolitizirana OSA i to je pozitivna strana. Imali smo više pristojnih razgovora između političara nego što je to bilo u nekoliko prethodnih godina. Mislim da je promjena moguća. Optimističan sam u smislu da postoji prilika za političare koju trebaju i mogu iskoristiti. Ali, mislim i da je na žiteljima i glasačima u ovoj zemlji da ih guraju i tjeraju da to čine. Mislim da je isto tako važno da međunarodna zajednica sa svoje strane gura političke lidere u ovoj zemlji da naprave promjene za koje su se obavezali da će ih napraviti građanima koji su ih birali.

Mislite li da bi rezultati izbora mogli biti drugačiji da su izborna pravila malo poštenija? Mislite li da bi neki lideri u slučaju 'poštenih' izbora otpali sa scene? Bilo je dosta neregularnosti na izborima, a ljudi koji su sudjelovali u izbornim krađama se u neobaveznim razgovorima čak i hvale time…

-Nema sumnje da postoji zaista velika zabrinutost u vezi s izborim prevarama i činjenici koliko je to rašireno, pogotovo kada je bio u pitanju izbor za poziciju predsjednika Republike Srpske. SAD su to već i rekle kada su u pitanju izbori. Ono što mislim i ono što SAD već neko vrijeme snažno podržavaju jeste uvođenje snažnih mjera vezanih za integritet izbornog procesa u BiH. Bez toga, vidjet ćemo isto ponašanje kakvo sam sad opisao, da se ponavlja i u budućnosti. Opet ćete vidjeti neke etnonacionalističke lidere koji će nastojati promovirati takvo ponašanje, jer 'ako je nekom to već pošlo za rukom zašto ne bi i meni'. Zarad demokracije, ali i zarad žitelja koji žele da imaju vjeru u svoju budućnost, glasači žele znati da se njihov glas broji onako kaki su oni glasali. Bilo je poprilično čito da postoji velika doza skepse kada je bio u pitanju izbor predsjednika RS-a i to se mora promijeniti.

Kako ubrzati borbu protiv korupcije i hoće li SAD nastojati otvoriti urede za borbu protiv korupcije i u ostalim dijelovima BiH, ne samo u Sarajevu? Moj je dojam da se u Hercegovini vrlo malo radi na rješavanju problema korupcije, otvaranju procesa i istraga u Hercegovini. Praktički nema borbe protiv korupcije u Hercegovini, a vjerujem da ima dosta posla po tom pitanju…

-Ja sam uvjeren da ima puno posla za istražitelje, da! Počet ću sa onim što mi radimo u vidu podrške uredima za borbu protiv korupcije. Njima je potreban neki zakon i neka proceduralna pravila, potom posvećenost samih županijskih vlasti da podrže njihov rad, da imenuju pojedince čiji integritet nije upitan, one koji su posvećeni borbi protiv korupcije. I kada su sve te stvari na svom mjestu SAD su spremne svu energiju i resurse uložiti u to i omogućiti tim institucijama da uspiju. I mislim da posao koji je urađen od sarajevskog ureda za borbu protiv korupcije, koji ima podršku županijske vlade, i zakonodavne i izvršne, je pozitivan. Zato vidite da oni prave neke rezultate. A to se ne događa u svakoj županiji. Možda oni uspostave urede za borbu protiv korupcije, ali ponekad su oni tu samo za pokazivanje. Dakle dizajnirani su da bi se reklo 'borit ćemo se protiv korupcije', a u stvari se ne bore. Mi nećemo raditi s takvim organizacijama. Jasno smo to kazali. Prije nekoliko godina smo prekinuli suradnju u Zeničko-dobojskoj županiji upravo iz tog razloga. Dakle, mi bismo pozdravili priliku da budemo partneri s ozbiljnim uredima za borbu protiv korupcije u svim kantonima, ali mi ne vidimo tu mogućnost recimo u Mostaru ili u Zapadnohercegovačkoj županiji zato što ne vidimo posvećenost izvršne ili zakonodavne vlasti da se bori protiv korupcije. Ne vidimo prave zakone na mjestu, ne vidimo pojedince koji bi bili spremni da vode te timove. Dakle, nećemo se angažirati s institucijom koja nije ozbiljna u vlastitoj misiji ili s premijerima koji nisu ozbiljni u tome da slijede krajnji cilj, a to je borba protiv korupcije. Nismo ovdje da pomognemo političke stranke da izvrše predstavu za birače da su ozbiljni oko nečega oko čega nisu.

Podržali Schmidtove odluke
Nakon odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta o poništenju zakona koje je usvojila Narodna skupština RS iz američkog veleposlanstva u BiH su istaknuli kako su odluke Narodne skupštine Republike Srpske o usvajanju zakona o neizvršavanju odluka Ustavnog suda BiH i izmjenama i dopunama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS bile protuustavne i smišljen atak na Daytonski mirovni sporazum, ustavni poredak BiH i državu Bosnu i Hercegovinu. 
Naglasili su također kako taj napad na Dayton nosi posljedice.
– Sjedinjene Američke Države snažno pozdravljaju korištenje svojih bonskih ovlasti od visokog predstavnika za obranu Daytonskog mirovnog sporazuma i zaštitu Ustavnog suda BiH, koji je čuvar vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Sjedinjene Američke Države podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine i nastavit će smatrati pojedince uključene u antidejtonsko ponašanje odgovornima za svoje postupke, naveli su iz Američke ambasade na Twiter nalogu.