Almir Bečarević osporava argumente EPBiH za poskupljenje struje, ističući da se povećanje cijene ne može temeljiti na količini potrošnje...

Postavlja logično pitanje: 'Kako onda za domaćinstva vrijedi pravilo da dodatno povećanje potrošnje električne energije stvara potrebu za kupovinom dodatnih količina električne energije, kada JPEPBIH u svom prilogu zahtjevaprecizira da na tržištu nabavlja 0 (nula) količina električne energije?' Na osnovu toga, smatra da je zahtjev EPBiH nepotpun i da Federalna regulatorna komisija (FERK) nije imala osnovu za odlučivanje...

Nakon objave saopćenja JP Elektroprivreda BiH o razlozima povećanja cijene električne energije, reagirao je Almir Bečarević, predsjednik Županijskog vijeća SBiH Sarajevo, ocjenjujući da je sadržaj tog saopćenja kontradiktoran i u suprotnosti s relevantnim dokumentima. Bečarević u svom reagiranju, koje je u formi otvorenog pisma upućeno ravnatelju JP EPBiH, Sanelu Buljubašiću, navodi da je priopćenje pročitao više puta i zaključio kako bi za javnost bilo korisnije da ono nije ni objavljeno, jer 'Vas dokumenti nažalost jasno dematiraju.' Središnji problem, prema Bečareviću, jeste što se u saopćenju EPBiH implicira da veća potrošnja električne energije opravdava višu cijenu, dok u važećem Pravilniku o metodologiji za utvrđivanje cijena ne postoji nijedna odredba koja omogućava takvo diferenciranje. Bečarević piše: 'Pravilnik o metodologiji za utvrđivanje cijena niti na jednom mjestu, niti u jednom članu istog ne predviđa diferenciranje potrošača po količini potrošnje električne energije. Što praktično znači da nigdje nije propisano da potrošač plaća više u slučaju da mu je i potrošnja električne energije veća. Ako sam u krivu, molim citirajte nam taj član, jer i u saopćenju se ne navodi uopće član na koji se poziva JPEPBIH.'

 Je li bilo osnova? 

Bečarević posebno naglašava jednu tvrdnju iz saopćenja JP EPBiH koju smatra ključnom kontradikcijom: 'Međutim, svako dodatno povećanje potrošnje električne energije utječe na dodatno povećanje cijena električne energije za krajnje kupce, jer stvara potrebu za kupovinom dodatnih količina električne energije na tržištu.' Nasuprot tome, ističe da se u dokumentu koji je sam JP EPBiH dostavio uz zahtjev za povećanje cijena, u Tabeli 5., navodi: Nabavka električne energije na tržištu – nula. Time, zaključuje Bečarević, sama Elektroprivreda priznaje da ne kupuje električnu energiju na tržištu za potrebe domaćinstava. Postavlja logično pitanje: 'Kako onda za domaćinstva vrijedi pravilo da dodatno povećanje potrošnje električne energije stvara potrebu za kupovinom dodatnih količina električne energije, kada JPEPBIH u svom prilogu zahtjevaprecizira da na tržištu nabavlja 0 (nula) količina električne energije?' Na osnovu toga, smatra da je zahtjev EPBiH nepotpun i da Federalna regulatorna komisija (FERK) nije imala osnovu za odlučivanje. Ukazuje i na apsurd da unutar jednog entiteta, na osnovu jednog pravilnika, postoje dva različita načina formiranja cijene. Kako navodi: 'Način formiranja cijene električne energije u tri elektroprivrede i različite cijene za krajnje kupce je apsurd sistema u kojem živimo. Apsurd tog sustava posebno se očituje u FBiH jer jedan je pravilnik regulatora, a dva načina formiranja cijene.' Bečarević također podsjeća da postojanje određene prakse duže vrijeme ne znači da je ona ispravna: 'Ako nešto postoji 30 godina (30 godina ne postoji, već od formiranja FERK-a) ne znači da ne treba jednom isto izmijeniti, ali ta primjedba je adresirana na FERK, a ne elektroprivredna poduzeća.'

Oštre kritike

Kao ključni problem današnjeg sustava ističe selektivnu primjenu pravila: 'Imamo dijametralno suprotan način utvrđivanja cijene, gdje sada svjedočimo praksi na tržištu da JPEPBIH 'kažnjava' potrošače koji troše veće količine električne energije, a EPHZHB 'nagrađuje' potrošače koji troše veće količine električne energije u ljetnom razdoblju.' Bečarević oštro kritizira potez EPBiH da uopće izlazi s objašnjenjem u javnost bez valjane osnove: 'Na kraju, mislim da je bilo bolje (da ne kažem mudrije) da se JPEPBIH nije ni očitovala o povećanju cijene električne energije, jer dokumenti Vas vrlo jasno demantiraju.' U završnom dijelu pisma iznosi i moralni apel: '350 kWh je potrošnja električne energije na granici siromaštva i bilo bi korektno da javno objavite svoj račun o potrošnji električne energije, kad već JPEPBiH toliko proklamirate racionalnost potrošnje na granici siromaštva.'