Estonski političari poručili su da izjave ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o tome da Rusija možda priprema napad na baltičke države ne odgovaraju njihovim procjenama prijetnji te da kompliciraju suradnju među saveznicima, prenosi Ukrajinska Pravda.

Naime, Zelenski je u intervjuu objavljenom u nedjelju navečer sugerirao da Rusija možda ograničava pristup internetu ne kako bi suzbila kritike vlade, nego kako bi spriječila građanske nemire koji bi mogli proizaći iz planirane mobilizacije velikih razmjera. Prema njegovim riječima, svrha takve mobilizacije mogao bi biti totalni napad na Ukrajinu ili baltičke države.

Sumnje u NATO-ov članak 5
Zelenski je također izrazio sumnju kada su ga upitali bi li NATO primijenio članak 5 o kolektivnoj obrani u slučaju napada na baltičke države. Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna rekao je da Ukrajina, od početka totalne invazije 2022. godine, višekratno upozorava da bi Rusija mogla napasti i druge zemlje, specifično imenujući baltičke države.

Tsahkna je izjavio da takve opaske saveznika ne olakšavaju suradnju te je dodao kako u tvrdnjama Zelenskog nema istine.

"Zapravo je suprotno"
"Prvo, takve izjave ne odgovaraju našim obavještajnim podacima ni našoj procjeni slike prijetnji. Ne vidimo da Rusija koncentrira svoje snage ili se na bilo koji način vojno priprema za napad na NATO ili baltičke države; zapravo je suprotno. Rusija nije u vrlo jakoj poziciji na ukrajinskom frontu, kao ni ekonomski", rekao je Tsahkna.

Tsahkna je dodao da nema razloga za preispitivanje obveza iz članka 5 NATO-a. Priznao je da kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa prema europskim saveznicima ne pridonose snazi Saveza, ali je naglasio da će NATO apsolutno i bez ikakve sumnje odgovoriti ako bilo koja država članica bude napadnuta.

Marko Mihkelson, predsjednik Odbora za vanjske poslove estonskog parlamenta, također je istaknuo da ovo nije prvi put da ukrajinsko vodstvo tvrdi kako su baltičke države sljedeće na redu.

"To je kao da se Europi maše prstom: gledajte, ako mi završimo u slabijoj poziciji ili izgubimo, vi ste sljedeći – posebno baltičke države. To je očito uznemirujuće i osnažuje ruski narativ da oni pobjeđuju i napreduju, dok se vi povlačite i gubite", rekao je Mihkelson.

Zelenski i "nagrizanje" vjerodostojnosti članka 5
Mihkelson je naveo da je ovo pitanje pokrenuto i na sastancima s ukrajinskim predstavnicima. Smatra da bi u slučaju ozbiljnih prijetnji saveznici trebali razmjenjivati takve poruke izravno, a ne putem medija, gdje one često ostaju na razini nagađanja.

"Zelenski je naglasio da bi NATO trebao biti ujedinjen i spreman odgovoriti na Putinove akcije. Slažem se da nitko nije učinio više na potkopavanju vjerodostojnosti članka 5 od američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i ukrajinski predsjednik ga pomalo nagriza", rekao je Mihkelson, dodajući da Zelenski ne bi trebao pridonositi širenju ruskih narativa.

Martin Helme, čelnik Konzervativne narodne stranke Estonije (EKRE), rekao je da u poruci Zelenskog nema ničeg novog, ali je ustvrdio da je i sama Estonija pridonijela oblikovanju tog narativa.

"Širenje straha"
"Čini mi se da su diplomati sami stvorili ovaj narativ. Otkako je počeo rat u Ukrajini, središnja poruka Reformske stranke bila je da ljude treba nasmrt preplašiti Rusijom, a zatim se pod okriljem tog straha mogu podići svi porezi i demonizirati domaća politička oporba te ih prikazivati kao kremaljske agente", rekao je Helme.

Helme smatra da Zelenski namjerno potencira opasnost kako bi od saveznika izvukao više vojne pomoći. "Konstantno guranje naroda u stres i paniku više ne donosi rezultate. Umjesto boljeg planiranja obrane, dobili smo samo praznu retoriku i besciljno nizanje optužbi", zaključio je Helme, piše index.

Oštre reakcije iz Tallinna stižu u jeku ruskih propagandnih tvrdnji da Baltik i Poljska ustupaju svoj zračni prostor Ukrajini za napade na ruske luke, dok Moskva istovremeno objavljuje popise navodnih lokacija u Europi gdje se proizvode dronovi za ukrajinsku vojsku, prijeteći "odmazdom".