Službena kampanja počela je 4. rujna i završava dan prije izbora. ODIHR navodi da je kampanja vidljiva, ali da je zabilježeno nekoliko slučajeva negativne kampanje i retorike koja izaziva podjele. Prema nalazima promatrača, politički subjekti kampanje prvenstveno usmjeravaju prema vlastitim etničkim zajednicama

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 4. listopada bit će održani u polariziranom političkom okruženju, uz prvu primjenu novih izbornih tehnologija širom zemlje, ali i značajna kašnjenja u njihovom uvođenju. Kampanju istovremeno prate političke i etničke podjele, sporovi zbog korištenja javnih resursa, veliki broj prigovora i stotine hiljada maraka izrečenih kazni.

To su neki od ključnih nalaza Privremenog izvješća Izborne promatračke misije Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koji obuhvaća razdoblje od 20. kolovoza do 16. rujna. Misiju predvodi Tana de Zulueta, a čine je osnovni tim od 13 članova u Sarajevu i 26 dugoročnih promatrača raspoređenih na 13 lokacija širom BiH.

Prvi izbori s biometrijskom identifikacijom i skenerima širom BiH

Jedna od najvećih promjena na izborima 2026. trebala bi biti upotreba uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na području cijele BiH. Za izbore je potrebno šest tisuća skenera glasačkih listića i šest tisuća uređaja za biometrijsku identifikaciju, a budžet projekta iznosi 112,5 milijuna maraka. 

Kompanija Smartmatic izabrana je za pružanje većine potrebnih usluga i opreme. Međutim, ODIHR upozorava na značajna kašnjenja. Prema podacima navedenim u izvještaju, Središnjeg izbornog povjerenstva BiH je 16. rujna obavijestio Misiju da je primio 3.500 uređaja za identifikaciju birača i 2.680 skenera, dok se ostatak opreme očekivao do 17. rujna.

Dodjelu ugovora Smartmaticu pratile su javne kontroverze i sudski postupci. Planet Soft, Artco Group i Provis žalili su se na odluku SIP-a o dodjeli natječaja, a Ured za razmatranje žalbi odbio je žalbe. Planet Soft se potom obratio Sudu BiH, a prema stanju obuhvaćenom izvještajem odluka još nije bila donesena. Ugovor sa Smartmaticom potpisan je 18. svibnja.

Probno glasanje pokazalo i probleme

'Probno' glasanje održano je 11. rujna kako bi se simulirali glasanje i brojanje glasova uz korištenje novih uređaja. Planirano je u svih 143 općine, ali u 14 nije moglo biti provedeno zbog nedostatka glasačkih listića. Sudjelovala su 6.854 birača. SIP BiH izrazilo je zadovoljstvo funkcioniranjem uređaja, ali su promatrači ODIHR-a uočili probleme s pravovremenom dostavom izbornog materijala, početkom glasanja, radom izbornog osoblja, razumijevanjem novih procedura među biračima i funkcioniranjem opreme. 

Zbog upotrebe skenera promijenjen je i izgled glasačkog listića. Umjesto imena kandidata na listićima će biti brojevi, dok će u glasačkim kabinama biti dostupna knjižica s imenima i pripadajućim brojevima kandidata. Skeneri će preliminarne rezultate automatski slati SIP-u, ali će birački odbori istovremeno ručno brojati glasačke listiće. 

ODIHR ukazuje da zakon uređuje ponovno brojanje u slučaju određenog neslaganja između broja birača i listića, ali ne propisuje što se automatski događa ako se razlikuju elektronski i ručno utvrđeni rezultati. U takvom slučaju o ponovnom brojanju odlučuje SIP.

Više od 3,4 milijuna birača

Konačni Središnji birački spisak, zaključen 20. kolovoza, sadrži 3.408.517 birača. Od toga je 2.143.439 registrirano za glasanje za institucije Federacije, a 1.265.078 za institucije RS. Većina sugovornika ODIHR-a nije izrazila značajnu zabrinutost zbog obuhvatnosti biračkog spiska, ali su neki ukazali na to da se na njemu i dalje nalaze preminule osobe i žitelji koji faktički žive u inozemstvu. Prema podacima SIP-a navedenim u izvješću, u preliminarnom spisku nalazilo se 827 birača za koje je poznato da su preminuli. 

Za glasanje iz inostranstva SIP je primilo 60.063 prijave, od kojih je 48.078 ispunjavalo zakonske uvjete. Za glasanje poštom opredijelilo se 45.457 birača, a 2.621 za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Falsificiranje potpisa

SIP je ovjerio 75 od 77 prijavljenih stranaka, sva četiri neovisna kandidata i naknadno 29 koalicija. Dvije stranke nisu ovjerene zbog nedovoljnog broja potpisa, dok je pet ispunilo uvjete samo za izbore na nižim razinama vlasti. Posebno se izdvaja podatak da je SIP Tužiteljstvu BiH prijavio 20 političkih stranaka zbog sumnje na falsificiranje potpisa. Za šest neposrednih izbornih utrka registrirano je 560 lista koje su dostavila 82 politička subjekta. Na njima se nalazi 7.028 kandidata, među kojima 2.977 žena.

Žene su, prema nalazima ODIHR-a, i dalje nedovoljno zastupljene. Među 11 kandidata za Predsjedništvo BiH samo su dvije žene, koje su kandidirali SNSD i HDZ. Žene predvode samo 18 od 110 kandidatskih lista za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

MN: Kampanja uglavnom usmjerena prema vlastitim etničkim zajednicama

Službena kampanja počela je 4. rujna i završava dan prije izbora. ODIHR navodi da je kampanja vidljiva, ali da je zabilježeno nekoliko slučajeva negativne kampanje i retorike koja izaziva podjele. Prema nalazima promatrača, politički subjekti kampanje prvenstveno usmjeravaju prema vlastitim etničkim zajednicama.

ODIHR navodi da su SDA i NiP naglašavali jačanje državnosti BiH, SDP i Naša stranka funkcionalnu državu i socijalnu zaštitu, HDZ BiH i 'Hrvatska petorka' unapređenje političke zastupljenosti Hrvata, dok se SNSD fokusirao na zaštitu RS. Oporbene stranke SDS i koalicija predvođena PSS-om naglašavale su patriotizam i političke promjene.

Stranke su se razlikovale i u pristupu socijalnoj politici, borbi protiv korupcije, upravljanju, ekonomskom razvoju i investicijama, dok su evropske i NATO integracije, prema ODIHR-u, prvenstveno bile prisutne u kampanjama stranaka iz FBiH.

Povećanja plaća i mirovina i isplate tijekom kampanje

ODIHR se posebno osvrnuo na korištenje javnih sredstava tokom predizbornog razdoblja. Izborni zakon zabranjuje zloupotrebu javnih resursa u kampanji, ali je Misija zabilježila da su entitetske, županijske i općinske vlasti nakon raspisivanja izbora mijenjale proračune ili izdvajale ranije odobrena sredstva za povećanje plaća i penzija i socijalne naknade. U izvješću se konkretno navodi da je Narodna skupština RS 17. lipnja usvojila rebalans proračuna od 1,116 milijardi maraka, između ostalog za povećanje plaća 56 tisuća zaposlenih u javnom sektoru za pet posto, jednokratnu pomoć umirovljenicima od 80 do 120 maraka i mjesečne subvencije za brigu o djeci od 200 maraka.

HBŽ, SBŽ i ZDŽ također su povećavali proračune radi financiranja povećanja plaća zaposlenih u javnom sektoru, dok je Grad Banja Luka izdvojio ukupno 189.800 maraka, odnosno po 100 maraka za svako dijete koje polazi u prvi razred.

SIP je do tada primilo 16 prigovora zbog zloupotrebe javnih resursa, ali prema stanju u izvještaju ni o jednom još nije bila donesena odluka.

SNSD-u 91 tisuća maraka kazni, SDP-u 29 tisuća maraka

Zabrana preuranjene kampanje, uvedena izmjenama Izbornog zakona iz 2024., odnosi se i na neplaćene političke objave na društvenim mrežama. ODIHR navodi da su građanski promatrači i političke stranke podnijeli više od 430 prigovora, nakon čega je SIP izrekao kazne u ukupnom iznosu od 383 tisuća maraka. Od toga su stranke i koalicije kažnjene sa 284.500 maraka, a kandidati sa 98.500 maraka. Među najvećim iznosima navedenim u izvještaju su 91 tisuća maraka kazni za SNSD, 48 tisuća maraka za Koaliciju PSS/PDP, 29 tisuća maraka za SDP, po 14 tisuća maraka za SDA i neovisnog kandidata Zdenka Lučića te 10 tisuća maraka za HRS.