“Zajednički odgovor” je projekt Europske unije čiji je cilj unapređenje sustava prevencije, intervencije i procesa oporavka od katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. 

Projekt se sprovodi u partnerstvu s Upravom za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije i Udruženjem za poduzetništvo i posao LiNK iz Mostara.

Trajanje projekta je dvije godine tijekom kojih će biti nabavljena oprema za službe zaštite i spašavanja, organizirane obuke za unapređenje pripremljenosti za upravljanje rizicima od nepogoda, realizirana kampanja informiranja o glavnim rizicima i unaprijeđena prekogranična suradnja u ovoj oblasti. 

Projekt financira Europska unija, a ukupna vrijednost je preko 590.000 eura, od čega je Europska unija osigurala oko 490.000 eura bespovratnih sredstava.

Značajne aktivnosti

U sklopu projekta u Mostaru su se susreli predstavnici institucija civilne zaštite Crne Gore i Bosne i Hercegovine. 

Ključni cilj je podizanje svijesti i jačanja otpornosti na katastrofe s kojima bi se pojedina područja dviju država mogla suočiti, a kroz sustavan pristup identifikaciji, procjeni i smanjenju rizika.

Tijana Rakočević iz Službe za zaštitu i spašavanje iz Nikšića ističe kako su BiH i Crna Gora pod značajnim rizikom od požara i potresa, dok su sjeverni dijelovi zemalja ugroženi poplavama. Zajednički problemi su stvorili potrebu za zajedničkim odgovorom i tako je nastalo partnerstvo.

• Zajednički odgovor je projekt za bolji sustav zaštite i spašavanja, koji uz podršku EU vodi ka unapređenju sustava prevencije, upravljanja rizicima i procesom oporavka od katastrofe i nesreća, navodi Rakočević.
• 

U sklopu projekta je realizirana radionica za predstavnike kompanija na temu protokola njihovog uključivanja u slučaju vanrednih stanja i prirodnih nesreća. Planskim dokumentima Civilne zaštite identificirane su ključne kompanije koje u slučaju vanrednih stanja i prirodnih nesreća mogu biti angažirane za potrebe intervencije i oporavka.

- U tim situacijama krizni stožer ima zakonsko pravo da mobilizira i angažira ove kompanije, odnosno njihovu opremu i mehanizaciju, te ljude, a oni su se po zakonu dužni odazvati. Pored obveza, poduzetnici i njihovi radnici imaju određena prava koja su zakonski definirana, kazao je direktor Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije, Eugen Ćubela.

Partnerstvo od 2022.

Partnerstvo traje od srpnja 2022. godine. Dosad se radilo u više pravaca kako bi se na sveobuhvatan način ojačao sustav civilne zaštite. Nabavljena je specijalizirana oprema u vrijednosti od 187.150 KM koja je značajno unaprijedila brzinu i kvalitetu intervencija na terenu.

U suradnji s međunarodnim ekspertima, koji su predstavili iskustva EU zemalja, kreiran je set preporuka za unapređenje prekogranične suradnje, koji će u narednom periodu biti predstavljeni nadležnim institucijama u formi prijedloga.

- Kroz edukacije i direktnu tehničku podršku rađeno je na jačanju kapaciteta nadležnih institucija u oblasti izrade planskih dokumenata, kreirane su procjene ugroženosti od požara i planovi zaštite od požara za neke općine. Posebna pažnja je posvećena podizanju svijesti o odgovornom ponašanju svakog pojedinca. Kroz različite alate i promotivno – edukativne događaje je ukazivano da svaki akter u društvu može doprinijeti boljem sustavu prevencije – od škola koje grade pozitivne navike kod naših najmlađih, do privatnih firmi koje svojim poslovnim postupcima kao što su kvalitet izgradnje, kvalitet elektroinstalacija, i direktno utiču na prevenciju od katastrofa, izjavila je Alisa Gekić, izvršna direktorica LiNK-a.

Zajednički problemi su stvorili potrebu za zajedničkim odgovorom i tako je nastalo prekogranično partnerstvo, koje uz podršku Europske unije radi na unapređenju sistema prevencije, upravljanja rizicima i procesom oporavka od katastrofa i prirodnih nesreća.

Dosadašnje aktivnosti

U okviru projekta je prošle godine na području Hutovog blata, održana obuka i interventna vježba. Kroz projekat i zajedničke obuke su ojačani kapaciteti 42  pripadnika vatrogasnih službi iz dviju zemalja, u  cilju unapređenja suradnje i intervencija u zaštićenim područjima. 

Vatrogasci su na terenu radili na tri različite nepristupačne lokacije, od kojih su neke zahtijevale i prijevoz čamcima, kako bi se ukazalo na važnost koordinacije ljudi i opreme na terenu.  

- Prirodne katastrofe ne biraju vrijeme kada će nastupiti, tako da je potrebno da na zaštićenom području bude prevencije i intervencije, ali i da prilikom sanacije šteta snage djeluju koordinirano, ističe Darko Šimović, član gradskog stožera Civilne zaštite Čapljina.

U okviru projekta, u travnju 2023. organizirane su obuke za nove članove dobrovoljnih vatrogasnih društava.

- Svjedoci smo sve većeg broja požara i drugih nepogoda, često uzrokovanih ljudskim faktorom, koji svake godine stvaraju ogromne štete, odnose živote i uništavaju rijetke biljne i životinjske vrste u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Stoga smo radili i na jačanju kapaciteta vatrogasnih jedinica za intervencije na terenu. Kroz projekt smo uspostavili suradnju u oblasti civilne zaštite i spašavanja generalno. Radili smo obuke za nove članove vatrogasnih društava. Sudjelovalo je 10 društva, od čega 7 iz BiH i 3 iz Crne Gore. Nadogradili smo i ojačali kapacitete s fokusom na protokole, mjere i nadležnosti u nepristupačnim područjima, naglašava Eugen Ćubela.

Zaštićena područja su značajna za biodiverzitet, očuvanost izvornog pejzaža i estetsko turističkih potencijala. Naša je zemlja bogata biološkom raznolikosti s međunarodno prepoznatim područjima koja su pod zaštitom zbog biljnog i životinjskog svijeta, endemskih vrsta i drugih specifičnosti. Nažalost, cjelokupna regija je ugrožena požarima koji svake godine pogađaju zaštićena područja i uništavaju biodiverzitet.

- U posljednje vrijeme smo imali nedostatak vode u Hutovu, zbog čega su se događali požari većih razmjera. Od neodgovornih pojedinaca ili u slučajevima tijekom poljoprivrednih radova. Sve češće dolazi do zapaljenja suhe trske pa je cilj da lokalna vatrogasna društva ojačaju kapacitete za bržu intervenciju. Jednako je važno raditi na edukaciji lokalnog stanovništva kako bi se u budućnosti ovakve nepogode, navodi voditelj Službe zaštite Parka prirode Hutovo blato, Josip Vekić.

Pored opreme i jačanja prekogranične suradnje, projekat radi na podizanju svijesti i promociji odgovornog ponašanja. Ljudski faktor je najčešći uzrok požara a kao posljedicu imamo ogromne štete u ljudskim životima, imovini i prirodnim bogatstvima. 

- Zato radimo na edukaciji i promociji odgovornog ponašanja kod mladih a posebno kod djece školskog uzrasta. Imali edukativne sate u prirodi za učenike osnovnih škola, naglasio je predsjednik Udruženja LiNK, Tomislav Majić.

N. K.