Europska unija (EU) bi u idućih sedam godina u zemlje Zapadnog Balkana trebala uložiti 29 milijardi eura: 9 kroz donacije te još 20 milijardi povoljnih kredita. Time bi, smatraju u Europskoj komisiji, regija konačno počela hvatati ekonomski korak s Europskom unijom i ubrzati proces etro-integracija.

No, pomoć stiže uz određene uvjete. Prvi je da domaće vlasti neće imati autonomiju u odlučivanju na koje će projekte novac biti trošen a drugi, možda i važniji uvjet, jest transparentno trošenje novca jer u EU nisu zadovoljni dosadašnjom praksom u tom pogledu. Preduvjet za rečeno u BiH je i novi Zakon o javnim nabavama, jasna je poruka europskih dužnosnika.

“Oni su poručili da nam omogućavaju devet milijardi eura, ali da žele da se taj novac troši sukladno najboljim praksama javnih nabava i da to prate zakoni koji su svima prihvatljivi“, potvrdio je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija gostujući u Dnevniku plus RTRS-a uz ocjenu da je to uvjet protiv kojeg ne može biti nitko te da BiH treba jedan takav zakon.

To je, kako je dodao, i jedan od važnih prioriteta za dobivanje kandidatskog statusa.

Tegeltija je naveo da je povjerenik EU-a za susjedstvo i pitanja proširenja Olivér Várhelyi prilikom prošlotjednog posjeta Sarajevu prenio ohrabrujuće vijesti u smislu da je Zapadni Balkan ponovno na agendi EU-a te je jedan od prioriteta aktualne Europske komisije.

“Mislim da mi u BiH možemo doći do dobrih rješenja, poput Zakona o javnim nabavama, u koji se u cjelosti uključuje Privredna komora RS-a zajedno s kolegama iz FBiH i grupom stručnjaka koji pripremaju svoje viđenje tog zakona, a koje ćemo zajedno uobličiti i predstaviti kao jedan zakon za koji smo sigurni da je dobar za gospodarstvo. Ako je dobar za gospodarstvo, ne vidim razlog da bi netko bio protiv njegova usvajanja“, reko je Tegeltija za RTRS.

Sve je do BiH i njenog unutarnjeg dogovora

Upitan je li moguće da BiH dobije kandidatski status do ljeta naredne godine, Tegeltija je odgovorio da je sve do BiH i njenog unutarnjeg dogovora. On je istaknuo da je BiH civilizacijski i geografski dio EU-a i da ima jasan stav da je Unija najbolja regionalna organizacija u kojoj bi trebala biti i BiH, ali uz puno poštivanje i uvažavanje njenog ustavnog uređenja. Dodao je da, među 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti na putu ka EU, postoje pojedini uvjeti koji su čisto političke naravi i koji se nikada nisu postavljali prema bilo kojoj zemlji u fazi kandidatskog statusa, ali jesu u procesu daljeg približavanja Uniji.