Vlastita sigurnost brine sve više građana EU i Komisija je predstavila ProtectEU – čitav katalog mjera za prevenciju i borbu protiv svih prijetnji. No u tom planu ima i mnogo pitanja, piše DW.

”Naše sigurnosno okruženje se dramatično promijenilo. Današnje prijetnje su ozbiljne, globalne i sveprisutne u digitalnom svijetu” upozorila je Henna Virkkunen, potpredsjednica Europske komisije u Strasbourgu. Primjera ima bezbroj: nitko u Uniji nije tako oduševljen ljubitelj Europe bez granica kao organizirani kriminal koji slobodno širi svoje krakove po čitavom kontinentu. Slično je i s terorističkim organizacijama, a tu su i posve konkretni napadi neprijateljski nastrojenih država, bilo na infrastrukturu, bilo kao hibridni napadi i prijetnje preko interneta.

64 posto Europljana zabrinuto je za vlastitu sigurnost i očekuje da EU prestane biti tek „tigar od papira" i počne djelovati, sažima Finkinja kojoj je u Europskoj komisiji povjerena tehnička suverenost i sigurnost. Zato je u Europskom parlamentu Komisija predstavila ProtectEU, strategiju kojom bi EU trebala postati bitno sposobnija i u prepoznavanju, a onda i u obrani od prijetnji svih vrsta.

Snaga je najprije u zajedništvu
To bi trebalo početi već u redovitoj i boljoj razmjeni konkretnih informacija o mogućim prijetnjama, ne samo među policijom članica Unije nego i među njihovim tajnim službama – što je i danas tek lijepa želja uz izuzetak istrage nakon već počinjenih terorističkih nedjela. Mnoge nacionalne tajne službe još uvijek ljubomorno čuvaju svoje izvore i saznanja – i to ne sasvim bez dobrih razloga.

No na nacionalnoj razini se teško nešto uopće nešto učiniti protiv cyber-napada kojima se mogu napadati i bolnice i mreže elektroopskrbe, čak i civilni zrakoplovi. EK tu želi jasne i oštrije smjernice za zaštitu takvih sustava i nova pravila za sigurnost u mreži.

No i prema saznanjima u ovom dokumentu, neki od najtežih hibridnih napada na sigurnost Europe su povezani i sa lažnim informacijama i ilegalnim aktivnostima na internetu. I tu Komisija želi najstrože pridržavanje zakona o obavezama digitalnih službi.

Što će postati Frontex i Europol?
Naravno, sigurnosti neće biti i bez više službenika koji će se njome baviti. Povjerenik za unutrašnju politiku Magnus Brunner je najavio „masovno" povećanje službenika Frontexa i za sigurnost vanjskih granica Unije bi se umjesto 10.000, uskoro trebalo baviti 30.000 službenika – iako je baš ta služba u proteklim vremenima bila na udaru mnogih kritika o nezakonitom djelovanju u odvraćanu migranata.

Nije posve jasna niti želja povjerenika i Europol već sljedeće godine pretvoriti u pravu „operativnu policijsku službu": sadašnja praksa jest da je to tek uglavnom savjetodavno tijelo u borbi protiv prekograničnog kriminala svake vrste. Mnoge članice si teško mogu zamisliti da bi europska policija imala ovlasti i samostalno voditi istragu ili hapsiti bez prisustva nacionalnih službenika.

No jasna je želja povjerenika Brunnera kako se mnogo toga treba i može popraviti i poboljšati već u provedbi (nacionalnih) sudskih odluka, bilo da je riječ o tajnim istragama ili o krunskim svjedocima za zločine i izvan granica jedne članice. Predviđene su i druge mjere u borbi i protiv kriminala i protiv terorističkih organizacija, ali povjerenik upozorava kako je tu čitav svežanj zakonskih spisa koje bi još trebale usvojiti članice Unije.

I podrška i upozorenja eurozastupnika
No tu se ne radi tek o novim zakonima i propisima, nego o „novom načinu razmišljanja o sigurnosti" kod Europljana, objašnjava povjerenik za unutrašnju politiku. Ova strategija je smjernica za čitavo društvo, za građane EU baš kao i zainteresirane stranke kao što su institucije civilnog društva, znanost i privatne tvrtke.

Prve reakcije zastupnika Europskog parlamenta na izlaganje planova ProtectEU su bile pretežito pozitivne: predstavnik frakcije Pučana Tomas Tebe smatra kako je ova strategija „jasna poruka" građanima Unije kako je i Bruxellesu njihova sigurnost od najvišeg značaja. Jer „bez sigurnosti nema niti slobode", sažima švedski konzervativni političar.

Predstavnik frakcije Liberala, njemački eurozastupnik FDP-a Moritz Körner ipak upozorava starom uzrečicom: „Tko se odriče svojih sloboda kako bi stekao sigurnost,taj će na kraju izgubiti i jedno i drugo". Tu se moraju odrediti jasne granice privatnosti i sloboda građana Europske unije i ne može biti nekakvih masovnih mjera nadzora i odstupanja od temeljnih ljudskih prava.

Eurozastupnica takozvane frakcije Europe suverenih nacija desničarskih i populističkih stranaka, Mary Khan iz njemačkog AfD-a također nije zadovoljna planom: „Umjesto da štitite naše granice, tu nam izlažete tehnokratske planove strategija za otpornost i civilno-vojnu suradnju", kaže Khan. Te stranke nimalo ne smetaju nepravilnosti gdje je i čelnik Frontexa Fabrice Leggeri na koncu morao dati ostavku, a u samom Europskom parlamentu je osnovano tijelo za nadzor zakonitosti rada te europske službe.

Frakcija socijaldemokrata i njemačka eurozastupnica Birgit Sippel je ostala kod konstatacije kako ova strategija „dolazi u važnom trenutku" jer nikad nije vladala tolika potreba građana za više sigurnosti. No ipak, ne smije se dozvoliti da nas „strah i nesigurnost navede provoditi naizgled jednostavne ideje."