EUROPSKA unija zahtijeva da Rusija u sklopu bilo kakvog sveobuhvatnog mirovnog sporazuma povuče svoje trupe ne samo iz Ukrajine, nego i iz Bjelorusije, Gruzije, Armenije te moldavske odcijepljene regije Pridnjestrovlja. Prijedlog je to iz internog dokumenta za raspravu koji je državama članicama proslijedila visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas, a o kojem su raspravljali veleposlanici EU u utorak, 17. veljače, piše Kyiv Post.

Uvid u dokument, o kojem bi ministri vanjskih poslova mogli ponovno raspravljati 23. veljače, imao je Radio Slobodna Europa. U njemu se iznose stajališta Bruxellesa o uvjetima na koje Moskva mora pristati u pregovorima pod posredništvom SAD-a kako bi se okončao rat u Ukrajini.

Zahtjev za povlačenjem
U dokumentu se poziva na "zabranu ruske vojne prisutnosti i raspoređivanja u Bjelorusiji, Ukrajini, Moldaviji, Gruziji i Armeniji", kao i na uklanjanje cjelokupnog nuklearnog oružja iz Bjelorusije.

Ruske snage dugo su stacionirane u gruzijskim odcijepljenim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji, moldavskom Pridnjestrovlju, vojnim bazama u Armeniji te u Bjelorusiji, koja je poslužila kao polazište za invaziju 2022. godine.

Također se navodi da bi se Rusija trebala suočiti s usporedivim obvezama ako se od Ukrajine u pregovorima zatraži ograničavanje broja vojnika ili demilitarizacija određenih područja. Odbacuje se svako "de jure" priznanje okupiranih ukrajinskih teritorija i poziva na njihovu demilitarizaciju.

EU želi mjesto za pregovaračkim stolom
Ni Europska unija ni njezine države članice nisu formalno uključene u pregovore koje vode Sjedinjene Američke Države. U dokumentu stoji da trajni mir nije moguć "bez sudjelovanja EU za pregovaračkim stolom" i bez uzimanja u obzir ključnih sigurnosnih interesa Unije.

 
Europski dužnosnici izrazili su nezadovoljstvo zbog svoje marginalizacije, osobito s obzirom na to da je EU i dalje najveći financijski podupiratelj Ukrajine, a objavljeni mirovni prijedlozi uključuju i članstvo Ukrajine u EU do 2027. godine.

Ratna odšteta
Osim povlačenja trupa, dokument zahtijeva isplatu ratne odštete, ukidanje opće amnestije za ratne zločine te osiguravanje punog pristupa međunarodnim istražiteljima. Navodi se i da se Rusija mora pridržavati međunarodnog prava te da njezino domaće zakonodavstvo ne može imati prednost pred međunarodnim ugovornim obvezama.

EU je zamrznuo oko 210 milijardi eura ruske državne imovine, iako se države članice još nisu usuglasile oko njezine potpune zapljene.

Ukrajinski put prema EU
Ova rasprava odvija se u vrijeme dok se predsjednik Volodimir Zelenski zalaže da Ukrajina bude tehnički spremna za pristupanje EU do 2027. godine. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je ideju postupnog ili "obrnutog" modela proširenja, prema kojem bi se Ukrajina mogla pridružiti Uniji i prije stjecanja punih glasačkih i financijskih prava.

Međutim, za pristupanje je potrebno jednoglasno odobrenje svih 27 država članica, a nekoliko glavnih gradova i dalje je oprezno u pogledu ubrzavanja tog procesa. Povezivanjem povlačenja ruskih snaga iz Bjelorusije, Gruzije, Armenije i Pridnjestrovlja s rješenjem za Ukrajinu, Bruxelles šalje poruku da mirovni sporazum mora obuhvatiti širi europski sigurnosni kontekst.