Stope infekcija krvotoka koje uzrokuju bakterije otporne na lijekove mogle bi naglo porasti diljem Europe kako stanovništvo bude starjelo u godinama koje dolaze, pokazala je nova analiza.

Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada bakterije ili drugi patogeni evoluiraju do točke u kojoj antibiotici više nisu učinkoviti protiv njih. Takzvani “superbakterije” godišnje ubiju oko milijun ljudi u svijetu.
U Europi se očekuje da će stope infekcija otpornim bakterijama stalno rasti do 2030. godine, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu PLOS Medicine. No, razlike će postojati među zemljama, spolovima, dobnim skupinama i vrstama kombinacija bakterija i antibiotika.

Uzimajući u obzir demografske promjene i trendove infekcija, predviđeni porasti kreću se od 22,2 posto (infekcije bakterijom Streptococcus pneumoniae kod žena) do 61,5 posto (infekcije bakterijom Klebsiella pneumoniae kod muškaraca).

Također se predviđa da će stope infekcija više rasti kod muškaraca nego kod žena kod šest od osam proučavanih vrsta bakterija, te da će najviše porasti među osobama starijima od 74 godine u usporedbi s mlađim skupinama, piše Euronews.
"Naše istraživanje pokazuje da buduće opterećenje infekcijama otpornima na lijekove neće biti jednoliko“, izjavila je Gwenan Knight, glavna autorica studije i suvoditeljica Centra za antimikrobnu rezistenciju pri Londonskoj školi higijene i tropske medicine.

Do 2050. godine

"Dob i spol rijetko se uzimaju u obzir u projekcijama antimikrobne rezistencije, iako značajno utječu na to tko je najviše pogođen“, dodala je.
Istraživači su analizirali podatke iz više od 12,8 milijuna rutinskih testova krvi na bakterijske infekcije u 29 europskih zemalja između 2010. i 2019. godine. Na temelju tih podataka predvidjeli su kako bi se stope infekcija krvotoka otpornima na lijekove mogle mijenjati do 2050. godine.

Tim profesorice Knight ističe da će jasnija slika o tome koje su skupine stanovništva najugroženije pomoći znanstvenicima i kreatorima politika da razviju ciljanije planove za smanjenje broja smrti i zdravstvenih problema povezanih s infekcijama otpornima na antibiotike.

Ipak, ostvarenje široko postavljenih ciljeva moglo bi biti teško.
Iako su svjetske zdravstvene vlasti postavile cilj smanjenja rezistencije na antibiotike za 10 posto do 2030. godine, projekcije pokazuju da je to izvedivo samo za oko dvije trećine kombinacija bakterija i antibiotika.
Knight je naglasila da bi, s obzirom na broj infekcija otpornima na antibiotike, „već samo sprječavanje daljnjeg rasta otpornosti kod infekcija krvotoka predstavljalo velik javnozdravstveni uspjeh“.