LATVIJSKI zračni prijevoznik airBaltic je u New Yorku dobrovoljno pokrenuo postupak zaštite od vjerovnika prema Poglavlju 11 američkog stečajnog zakona. Kompanija je objavila da ovim potezom pokušava restrukturirati nagomilane dugove i preživjeti krizu u sektoru koju je izazvao rat u Iranu. Zbog sukoba su cijene zrakoplovnog goriva drastično porasle, što je dovelo do zastoja u pregovorima s vjerovnicima, piše Reuters.

AirBaltic je u priopćenju naveo da je osigurao 350 milijuna eura financiranja od grupe zajmodavaca, u kojoj su Strategic Value Partners, Barclays, Hayfin Capital Management, Morgan Stanley i Oaktree Capital Management. Taj novac trebao bi podržati poslovanje tijekom procesa restrukturiranja. Izvršni direktor tvrtke Erno Hilden izjavio je na konferenciji za novinare da kamatna stopa na to financiranje iznosi oko 12 posto i da se čeka odobrenje suda.

"U idućim mjesecima razgovarat ćemo sa svim dionicima kako bismo dogovorili održive uvjete", rekao je Hilden. Najavio je i da kompanija planira povećati godišnju dobit za 44 milijuna eura.

Otkazivanje narudžbi zrakoplova
Sudski podnesak otkriva da će airBaltic iskoristiti stečajni postupak za otkazivanje ili odgodu isporuka iz narudžbe vrijedne 3,5 milijardi dolara za 40 dodatnih Airbusovih zrakoplova. Tvrtka također planira odgoditi isporuku motora tvrtke Pratt & Whitney u vrijednosti od 106,7 milijuna dolara. Već su stupili u kontakt s Airbusom oko odgode isporuka planiranih nakon ove godine. Kompanija RTX, vlasnik Pratt & Whitneyja, odbila je komentirati situaciju.

AirBaltic je potvrdio da će se letovi odvijati prema planu tijekom cijelog sudski nadziranog procesa. Očekuju da će postupak završiti do lipnja iduće godine.

Posljedice rata u Iranu
Rat SAD-a s Iranom udvostručio je cijene zrakoplovnog goriva i izazvao najgoru krizu u zrakoplovnoj industriji od pandemije koronavirusa. Investitori i direktori upozoravaju da zračnim prijevoznicima s velikim dugovima prijeti propast. "AirBaltic prolazi kroz tešku financijsku krizu zbog kombinacije financijskih i geopolitičkih čimbenika", napisala je uprava tvrtke u podnesku stečajnom sudu.

Tvrtka ima oko 583 milijuna dolara duga i obveza po financijskom leasingu. Duguje i 106 milijuna eura na ime poreza na plaće te raznih zrakoplovnih pristojbi. Prihod im je u 2025. godini iznosio oko 779 milijuna eura.

Prilagodba broja zaposlenih
U razgovoru za Reuters, Hilden je rekao da airBaltic pregovara sa sindikatima o "prilagodbi broja zaposlenih". Istaknuo je da je to logičan slijed postojećih planova za smanjenje kapaciteta. Tvrtka, koja je deset godina povećavala broj radnika, trenutno zapošljava više od 3000 ljudi.

"Vjerujem da je temeljno poslovanje airBaltica vrlo zdravo. Kada provedemo novi poslovni plan, vidim svijetlu budućnost za tvrtku", izjavio je Hilden. Dodao je da će najveća promjena u poslovanju tijekom restrukturiranja biti smanjenje usluga iznajmljivanja zrakoplova i posada drugim prijevoznicima.

Alternativa likvidaciji
Većinski vlasnik airBaltica, koji ima flotu od oko 50 zrakoplova Airbus A220-300, latvijska je vlada, dok njemačka Lufthansa drži manjinski udio od 10 posto. Prije podnošenja zahtjeva za stečaj, vlasnici obveznica trebali su glasati o planu prikupljanja 257 milijuna eura uz kamatu od 25 posto. Latvijski premijer Andris Kulbergs rekao je da je postupak prema Poglavlju 11 pokrenut jer su vlasnici više od 70 posto duga smatrali da je likvidacija tvrtke bolja opcija.

"Ovo rješenje smatram jednom od najboljih opcija za osiguravanje opstanka airBaltica, jer nam daje potrebne alate i vrijeme za provedbu plana restrukturiranja", naveo je Kulbergs u priopćenju. Dodao je da vlada i dalje traži strateškog investitora dok tvrtka smanjuje flotu i reorganizira svoje obveze.

AirBaltic je druga zrakoplovna tvrtka pogođena posljedicama rata u Iranu, nakon što je američki niskobudžetni prijevoznik Spirit Airlines propao u svibnju. Spirit je podnio zahtjev za stečaj mjesecima prije početka sukoba krajem veljače jer nije uspio dobiti podršku vjerovnika za vladin plan spašavanja. Druge tvrtke, poput AirAsije, također traže svježi kapital.

 
Primjena modela iz SAS-a
Hilden, koji je vodio skandinavski SAS kroz sličan stečajni postupak od 2022. do 2024. godine, kaže da airBaltic cilja na isti model. "To im daje zaštitni okvir da srede stanje u kući. Ne vidim razlog zašto airBaltic ne bi uspio učiniti isto što i SAS", rekao je analitičar John Strickland.

Yves Schwyter, osnivač tvrtke Vectus Intelligence, smatra da je put kroz Poglavlje 11 vjerojatno održivija struktura kapitala od onoga što se nudilo prije tjedan dana.

Preveliki planovi za realno tržište
Zrakoplovna tvrtka planirala je povećati flotu na 100 zrakoplova. Prema riječima zrakoplovnog analitičara Simonasa Bartkusa, očekivali su razvoj tranzitnog prometa iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine preko Rige. "To više nije opcija, a tvrtka je postala prevelika za svoje tržište. Skok cijena goriva učinio je situaciju kritičnom i nisu imali vremena pronaći drugo rješenje", rekao je Bartkus.

Premijer Kulbergs objavio je u videu na mreži X da je airBaltic do travnja potrošio 380 milijuna eura prikupljenih obveznicama 2024. godine. Hitni vladin zajam od 30 milijuna eura potrošen je u lipnju, a tvrtka je pokušala iznajmiti višak svojih zrakoplova. "Za održavanje ruta na Baltiku i u Latviji potrebno je samo 30 zrakoplova, a ne 100", zaključio je premijer.