Europska unija Ukrajini šalje borbene avione!
Predsjednik Europskog parlamenta Joseph Borrell rekao je da će EU, u sklopu vojne pomoći, Ukrajini poslati borbene avione.
Šef eurodiplomacije Josep Borrell rekao je kako je Europska unija pozitivno odgovorila na molbe Kijeva da im pošalju oružje. Štoviše, EU je otišla i korak dalje.
- Osigurat ćemo im i borbene avione. Ne govorimo tu samo o običnom naoružanju, osigurat ćemo im sve što trebaju - rekao je Borrell.
Ovo je bio zapravo odgovor ministru vanjskih poslova Ukrajine koji je zamolio EU da im pošalje bilo-kakve borbene avione kojima je ukrajinska vojska sposobna upravljati.
- Neke članice imaju takve avione, dobit će ih - rekao je Borrell.
Riječi Vitalija Klička da je Kijev u okruženju i da su svi putevi iz grada blokirani izazvala je veliku pažnju. Međutim, moguće je da je negdje došlo do ‘pogreške u prijevodu’, budući da se ubrzo oglasio i glasnogovornik gradonačelnika Kijeva i dosta žučno objašnjavao da su novinari AP-a krivo citirali legendarnog boksača.
– Ne, to nije istina, ta informacija je laž i manipulacija!
Bijela kuća pozvala je u nedjelju Kinu da osudi rusku invaziju na Ukrajinu dok se ruski napad nastavlja, a ruski je predsjednik Vladimir Putin nuklearne snage stavio u stanje visoke pripravnosti.
Kina je implementirala neke od sankcija koje su zbog invazije protiv Rusije uvele Sjedinjene Američke Države i njezini saveznici i prošlog je tjedna pozitivno govorila o ukrajinskom suverenitetu, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki u intervjuu za televizijski kanal MSNBC. Dodala je da bi Peking ipak trebao učiniti više od toga.
“Ovo nije vrijeme za stajanje sa strane. Ovo je vrijeme da se jasno osudi djelovanje predsjednika Putina i ruska invazija na suverenu državu”, rekla je Psaki.
Tursko ministarstvo vanjskih poslova signaliziralo je da namjerava blokirati prolazak ruskih ratnih brodova kroz tjesnace Bospor i Dardaneli koji vode do Crnog mora, što je promjena u odnosu na nekadašnju neutralnu poziciju Turske u kojoj su isticali savezništvo i s Rusijom i s Ukrajinom.
“Došli smo do zaključka da se situacija u Ukrajini pretvorila u rat”, rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu.
“Primjenjivat ćemo odredbe Montreuxa transparentno.”
Turska kontrolira oba tjesnaca prema Montreux konvenciji, koja joj daje ovlasti da blokira prolaz ruskih i ukrajinskih ratnih brodova, pod uvjetom da se ne vrate u svoje stalne baze u Crnom moru.
Konvencijom se tjesnaci mogu blokirati ako sukob odgovara definiciji rata.
Najžešće borbe vode se u gradu Vasilkivu, 30-ak kilometara južno od Kijeva. U gradu je pogođeno veliko skladište nafte, dok je u Harkivu, prema pisanju ukrajinskih medija, pogođen plinovod.
U popodnevnim satima javljeno je da su obe strane pristale na pregovore. Putin je naredio da se nuklearno oružje stavi u visok stupanj pripravnosti.
Pregovori će se održati u ponedjeljak, na granici Ukrajine i Bjelorusije.
SATELITSKE snimke izrađene danas pokazuju velik broj ruskih vojnika i tenkova kako se kreću u smjeru ukrajinskog glavnog grada Kijeva na udaljenosti od 64 kilometra, objavila je privatna američka tvrtka.
Snimke koje je objavila tvrtka Maxar Technologies Inc pokazuju stotine vojnih vozila koje se protežu i na više od pet kilometara.
Konvoj se nalazio sjeveroistočno od ukrajinskog grada Ivankiva, a sadržavao je gorivo, logistiku i oklopna vozila, uključujući tenkove, borbena vozila pješaštva i samohodno topništvo, poručili su iz tvrtke Maxar.
Satelitske snimke također prikazuju štetu nastalu uslijed nedavnog raketiranja zračne luke Antonov u Gostomelju i teških borbi unutar zračne luke i u njezinoj blizini.
Maxar prati gomilanje ruskih snaga tjednima. Njegove snimke nisu mogle biti nezavisno potvrđene.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda sazvalo je za ponedjeljak izvanrednu sjednicu 193-člane Opće skupštine na kojoj će se razgovarati o ruskoj invaziji na Ukrajinu, dok zapadni saveznici pojačavaju diplomatsku kampanju za izolaciju Moskve.
Glasovanje 15-članog vijeća u nedjelju bilo je proceduralno tako da Rusija nije mogla staviti veto. Odluka o sazivanju sjednice Opće skupštine donesena je s 11 glasova za. Rusija je glasala protiv, dok su Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili suzdržani.
Ovaj potez uslijedio je nakon ruskog veta u petak na nacrt rezolucije Vijeća kojom bi se osudila invazija Moskve na Ukrajinu. Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su i tada suzdržani, a preostalih 11 članica glasalo je za.
Očekuje se da će Opća skupština glasovati o sličnoj rezoluciji već u srijedu, rekla je američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield. Nijedna zemlja nema pravo veta u Općoj skupštini UN-a.
Iako rezolucije Opće skupštine nisu obvezujuće, one imaju političku težinu. Sjedinjene Države i saveznici vide akciju u Ujedinjenim narodima kao priliku da pokažu kako je Rusija izolirana zbog svoje invazije na susjednu Ukrajinu.
Opća skupština je u ožujku 2014., nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, sa 100 glasova prihvatila rezoluciju u kojoj je referendum o statusu Krima proglašen nevažećim.
O rezoluciji će se glasovati na kraju izvanredne sjednice, a riječ je o tek 11. takvom zasjedanju Opće skupštine UN-a od 1950. godine.
Vijeće sigurnosti također će se ponovno sastati u ponedjeljak na brifingu o humanitarnim potrebama civila u Ukrajini, koji su zatražile Francuska, Sjedinjene Države, Britanija, Norveška, Albanija, Irska i Meksiko. Bit će to peti sastanak Vijeća o Ukrajini u tjedan dana.
Rusija bi bila u poziciji da blokira taj potez ako želi. Vijeće ima pravo veta zajedno sa Sjedinjenim Državama, Francuskom, Britanijom i Kinom.
Bijela kuća pozvala je Kinu da osudi rusku invaziju na Ukrajinu dok se ruski napad nastavlja, a ruski je predsjednik Vladimir Putin nuklearne snage stavio u stanje visoke pripravnosti.
Kina je implementirala neke od sankcija koje su zbog invazije protiv Rusije uvele Sjedinjene Američke Države i njezini saveznici i prošlog je tjedna pozitivno govorila o ukrajinskom suverenitetu, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki u intervjuu za televizijski kanal MSNBC. Dodala je da bi Peking ipak trebao učiniti više od toga.
"Ovo nije vrijeme za stajanje sa strane. Ovo je vrijeme da se jasno osudi djelovanje predsjednika Putina i ruska invazija na suverenu državu", rekla je Psaki.
Dodala je da američki predsjednik Joe Biden nije razgovarao s kineskim vođom Xijem Jinpingom u posljednje vrijeme i da nije isključena mogućnost telefonskog poziva u budućnosti.
"No, postoje važni koraci koje bi kinesko vodstvo trebalo poduzeti da se pogleda i zaista razmotri gdje stoji kada se piše povijest", rekla je Psaki.
Sam Biden je tek neizravno kritizirao Kinu prošlog tjedna nakon što je Peking odbio nazvati ruski potez invazijom i pozvao sve strane na suzdržanost.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Putin će biti izopćen sa svjetske pozornice. Svaka država koja tolerira golu rusku agresiju na Ukrajinu bit će okaljana kao sudionik", rekao je Biden bez da je izrijekom spomenuo Kinu.
Komentari glasnogovornice Psaki u nedjelju su bili izravniji i stigli su nekoliko sati nakon što je Putin naredio da se ruske nuklearne snage stave u stanje visoke pripravnosti uslijed ogromnog zapadnog odgovora na njegov rat u Ukrajini.
Kina je najveći ruski trgovinski partner u uvozu, ali i izvozu, a kupila je trećinu nafte koju je Rusija izvezla 2020. godine. Rusija od Kine kupuje gotove proizvode poput mobitela, računala, igračaka i odjeće.
SAD, Britanija, Japan, Kanada, Australija i Europska unija uvele su nove sankcije Moskvi povrh onih prošlotjednih.
 (2) (1).webp)
