Izraelski napad na ciljeve u Iranu povećava napetosti i u arapskim zemljama - posebice onima u Perzijskom zaljevu. Boje se da bi mogle biti uvučene u sukob. U Bagdadu su također na oprezu, analizira Deutsche Welle.

Reakcija je uslijedila odmah. Samo nekoliko sati nakon izraelskog napada na brojne ciljeve u Iranu, saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova kritiziralo ga je.

 „Kraljevina Saudijska Arabija najoštrije osuđuje očitu izraelsku agresiju protiv bratske Islamske Republike Iran“, stoji u izjavi Ministarstva objavljenoj na platformi X. Ta agresija, dodaje se u izjavi, potkopava suverenitet i sigurnost Irana te predstavljaju jasno kršenje međunarodnog prava i normi.

Saudijska Arabija u nezavidnoj poziciji

Saudijska Arabija nalazi se u teškoj situaciji. Izrael već godinama pokušava normalizirati odnose s arapskim državama, posebno onima na Arapskom poluotoku. Ta je politika dovela do tzv. Abrahamskih sporazuma, kojima su redefinirani odnosi između Izraela i nekih država regije. 

Cilj sporazuma bio je uspostavljanje i širenje diplomatskih, gospodarskih i sigurnosnih odnosa između Izraela i tih arapskih država. U ljeto 2020. godine Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Bahrein potpisali su takav sporazum.

Saudijska Arabija, međutim, još nije sklopila sporazum s Izraelom. Iako, prema navodima, već godinama traju neformalne konzultacije između dviju država, Rijad je dosad nastojao izbjeći dojam da bi se kao čuvar svetih mjesta islama približavanjem Izraelu mogao odmaknuti od tradicionalne solidarnosti s Palestincima.

Zbližavanje s Iranom

To vrijedi još više od 7. listopada 2023., kada je militantna islamistička organizacija Hamas – koju Njemačka, Europska unija, SAD i neke druge zemlje klasificiraju kao terorističku – napala izraelski teritorij, ubila oko 1170 ljudi i otela 255 osoba u Pojas Gaze. Na izraelski vojni odgovor Saudijska Arabija je, poput većine arapskih i islamskih zemalja, reagirala znatno kritičnije od većine zapadnih država. 

Prema izvješću BBC-a iz studenoga 2024., saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman optužio je Izrael za „genocid“ u Gazi. Ipak, od ljeta 2020. Saudijska Arabija dopušta izraelskim avionima prelete prema UAE.

U isto vrijeme, Rijad se posljednjih godina znatno približio Teheranu. Nakon što su dvije zemlje 2016. prekinule diplomatske odnose, obnovile su ih u ožujku 2023. posredovanjem Kine.

Prema mišljenju Marcusa Schneidera, voditelja Regionalnog projekta za mir i sigurnost na Bliskom istoku Zaklade Friedrich Ebert u Beirutu, zaljevske države – prije svih Saudijska Arabija i UAE – su već tada imale na umu sadašnji scenarij. 

„U glavnim gradovima Arapskog poluotoka svjesni su da su izloženi kao na srebrnom pladnju ako izbije rat između Izraela i Irana. Za razliku od Izraela, oni nisu zaštićeni učinkovitim obrambenim sustavima. To već dugo izaziva strah, zbog čega su uvijek pokušavali preko SAD-a spriječiti eskalaciju s izraelske strane.“

Saudijski ples po žici

Saudijska Arabija od 7. listopada 2023. balansira, kaže Sebastian Sons, stručnjak za zaljevske države pri bonnskom think tanku Carpo. 

„Zemlja se prema svim svojim susjedima zalaže za deeskalaciju. U tom smislu nastojala je djelovati kao platforma za dijalog u različitim sukobima i organizirala je nekoliko velikih samita, uključujući i onaj o ratu u Gazi, na kojima su redovito sudjelovali i iranski predstavnici. Ove diplomatske aktivnosti dio su saudijskog političkog modela koji se temelji na zbližavanju, a ne na sukobu.“

Zbog toga bi eskalacija sukoba između Irana i Izraela bila najgori mogući scenarij. 

„Jer Saudijska Arabija tada bi se našla usred oluje, i postoji bojazan da bi moglo doći do napada na nacionalni teritorij, jer se ondje nalaze i američke trupe.“ 

Također postoji zabrinutost da bi radikalno-islamistička Huti milicija iz Jemena, povezana s Iranom, mogla obnoviti svoje napade. U Rijadu se još uvijek živo sjećaju napada te terorističke milicije na postrojenja saudijske naftne kompanije Aramco u rujnu 2019.

Tim odlučnije je Saudijska Arabija radila na daljnjem razvoju odnosa s Iranom, kaže Sons. 

„U pozadini je ambicija da se prijeđe s taktičkog na strateško zbližavanje i proširi suradnja u više područja, primjerice sigurnosti. No Saudijska Arabija i dalje ne vjeruje Iranu. Postoji veliko nepovjerenje prema susjedu, što trenutačnu situaciju čini vrlo teško predvidivom za Rijad.“

Zato je osobito značajan izbor riječi koji je saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova koristilo u kritici izraelskog napada, kaže Schneider. 

„To što Ministarstvo na platformi X govori o napadu na ‘bratski’ Iran pokazuje koliko je situacija dramatična. Izraz ‘brat’ ili ‘bratski’ inače se koristi samo za arapske zemlje. Takav izbor riječi pokazuje da se Saudijska Arabija ni pod kojim uvjetima ne želi percipirati kao saveznik Izraela.“

Zabrinutost u Omanu i Iraku

I Oman sada vidi ugrozu za mogućnost diplomatskog rješenja spora oko iranskog nuklearnog programa. Ova država na južnom vrhu Arapskog poluotoka bila je posrednik u pregovorima između Irana i SAD-a. 

Prema izvješćima novinskih agencija, zemlja je kritizirala izraelsku akciju uz ocjenu da taj napad ugrožava sigurnost i stabilnost regije. Ipak, pregovori između SAD-a i Irana, prema svemu sudeći, trebali bi se nastaviti. Sljedeći krug, planiran za nadolazeću nedjelju, otkazan je.

Zabrinutost vlada i u Iraku. U toj se zemlji nalazi niz milicija povezanih s Iranom, poput Kataib Hezbollaha. Te šijitske skupine osjećaju se bliže vlastima u Teheranu nego onima u Bagdadu. Putem političkog krila tih milicija iranski utjecaj seže sve do iračkog parlamenta. 

„Ako im sada Teheran poruči da je situacija od presudne važnosti, oni bi mogli posegnuti za oružjem“, kaže Schneider. 

„Mogli bi napasti američke snage stacionirane u Iraku ili druge američke ciljeve. Zbog toga su SAD već danima ranije evakuirale svoje diplomatsko osoblje. I to pokazuje koliko je situacija u regiji trenutačno nepredvidiva.“