Glavni pregovarač s Europskom unijom i reforma pravosuđa kroz usvajanje dva ključna zakona – to su prepreke koje Bosna i Hercegovina mora "preskočiti" želi li da nastavi koračati europskim putem.

Ako je suditi po najavama predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, prvi konkretni pomaci mogli bi uslijediti već idući tjedan, a do kraja godine otvorila bi se i mogućnost da BiH formalno započne pristupne pregovore sa EU.

Krišto je na konferenciji za novinare 26. studenog poručila da očekuje da će Vijeće ministara na sjednici 2. prosinca imati već pripremljeno ime glavnog pregovarača, kao i prijedloge zakona o sudovima BiH, te zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.

U isto vrijeme, BiH čeka i konačnu potvrdu iz Brisela da je Reformska agenda zvanično prihvaćena, što je neophodno kako bi se pokrenula procedura za povlačenje novca iz europskih fondova. Iako je Krišto ranije najavljivala da bi to moglo biti objavljeno upravo danas, to se nije dogodilo.

Izvor iz Delegacije EU u Sarajevu rekao je za Radio Slobodna Europa da nema većih primjedbi na dokument dostavljen Europskoj komisiji (EK), budući da je rađen u bliskoj suradnji europskih institucija i nadležnih vlasti u BiH.

"Ipak, Europska komisija još nije zvanično objavila da je lista reformi formalno prihvaćena, a nema ni najava o tome kada bi se takva odluka mogla donijeti", navodi izvor.

Nakon što EK da zeleno svjetlo, slijedi potpisivanje dva sporazuma – o instrumentu, koji definira pravila i uvjete za korištenje novca iz Plana rasta EU, te zajmu, koji omogućava financiranje konkretnih projekata.

Oba dokumenta potom moraju biti ratificirana u Parlamentu BiH.

I dok zemlje regije ubrzano koračaju ka EU, BiH i dalje zaostaje. Reformska agenda je usvojena u posljednji trenutak, stranke se ne mogu dogovoriti oko toga koji organ će izabrati glavnog pregovarača sa EU, a kamoli tko će to biti, dok se još čeka na usvajanje dva ključna zakonska rješenja.

Što znače ova dva sporazuma?
Prvi formalni uvjet za pristupanje BiH europskom "Planu rasta" bio je usvajanje Reformske agende, odnosno popisa mjera koje zemlja planira provesti do 2027. godine.

BiH je taj dokument poslala tek posljednjeg dana rujna, gotovo godinu nakon ostalih država regije.

Nakon što EK zvanično odobri agendu, isplata gotovo milijardu eura bespovratnih sredstava i povoljnih kredita zavisit će od toga koliko BiH ispuni preuzete obaveze. Dodatni preduvjeti su usvajanje sporazuma o Instrumentu Plana rasta, koji definira pravila, uvjete i metodologiju za dodjelu novca, te Sporazuma o zajmu kojim će se precizirati financiranje projekata i reformi.

Među ključnim kriterijima su demokratizacija društva, jačanje vladavine prava, transparentnost, snažnija kontrola javnih financija, borba protiv korupcije, efikasnija administracija i kontinuirana suradnja s EU.

Sporovi oko glavnog pregovarača
Već duže od godinu dana, političari u BiH ne mogu se dogovoriti oko glavnog pregovarača sa EU.

Predsjednica EK, Ursula von der Leyen, izjavila je u listopadu u Sarajevu da je glavni pregovarač uvjet za početak pregovora BiH i EU. Tada se kao jedno od imena pominjala Ana Trišić Babić, dugogodišnja savjetnica bivšeg predsjednika bh. entiteta Republike Srpske, Milorada Dodika.

Ipak, koalicija stranaka iz Federacije BiH, "Trojka", odbacila je njenu moguću kandidaturu, tvrdeći da će bilo koji kandidat iz Dodikove stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, zastupati proruske, a ne proeuropske interese u zemlji.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, rekla je da "ne bi govorila o tome tko će biti", ali da se nada da će na idućoj sjednici ovog tijela doći do kompromisa. U međuvremenu, Zastupnički dom Parlamenta BiH je na sjednici 30. listopada donio odluku da će oni imenovati glavnog pregovarača, pozivajući klubove zastupnika da im pošalju imena potencijalnih kandidata za pregovarača i njegova dva zamjenika.

SNSD, koji je bio protiv odluke, nakon toga je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, od kojeg traže da ocijeni njenu ustavnost. Tvrde da je ovim Zastupnički dom preuzeo nadležnosti Vijeća ministara i Predsjedništva BiH.

Saša Magazinović, šef Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije u Zastupničkom domu i jedan od predlagača ove inicijative, kaže za RSE da "pozdravlja" inicijativu SNSD.

"Odluka Ustavnog suda je ta, kakva god da bude i svi je moramo poštovati, uključujući SNSD, ako to bude odluka koja se njima ne sviđa", kazao je Magazinović.

Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH i profesorica EU integracija na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru, kaže za RSE da je za nju bitno da glavni pregovarač bude osoba koja voli BiH, i zastupat će njene interese, a ne personalne ili stranačke.

"Tko god bude ta osoba, ona mora te odluke provoditi na profesionalan način, jer BiH više ne smije biti zemlja na čekanju. Tko će biti glavni pregovarač, to je svakako na državnom parlamentu", kazala je Gupta.

Izvor RSE iz Delegacije EU u BiH nezvanično navodi da Europska komisija ne ulazi u nadležnosti domaćih institucija i ne određuje tko bi trebao imenovati glavnog pregovarača - Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara ili Parlament. Ipak, ističu da je ovo ključan korak.

Glavni pregovarač je svojevrsna "kontakt točka" između BiH i EU. Nakon njegovog imenovanja, mogu početi sastanci na kojima će biti objašnjeni detalji pravne stečevine EU (Acquis Communautaire). Zemlje koje su postale članice EU, ili još o tome pregovaraju, na tu poziciju su imenovale stručnjake i profesionalne diplomate.

Zastoji sa zakonima
Osim pregovarača, drugi ključni uvjet je usvajanje dva nova zakona, o sudovima BiH i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTS), organu koji postavlja i smjenjuje suce i tužitelje. Krišto je najavila da očekuje usvajanje ovih zakona na Vijeću ministara 2. prosinca.

Ukoliko ih oni utvrde, zakone kasnije moraju potvrditi oba doma državnog Parlamenta – Zastupnički dom i Dom naroda. Kako je navedeno u izvještaju EK o BiH iz studenog, potrebno je usvojiti nove zakone u skladu sa preporukama Venecijanske komisije.

Također, navodi se da je potrebno uspostaviti sistem kojim bi se mogli provjeriti imovinski kartoni sudaca i tužitelja, uz "nezavisni monitoring". Nacrt zakona o VSTS je trenutno u proceduri, i javno dostupan na stranici E-konzultacije, stranici Ministarstva pravde BiH na kojem se objavljuju propisi koji su u proceduri.

Prošlog lipnja, Prijedlog zakona o VSTS-u nije izglasan u Domu naroda BiH. Nacrt zakona o sudovima još nije upućen u proceduru, a njegova posljednja verzija je prošlog veljače povučena s dnevnog reda Vijeća ministara.

Njime bi trebalo biti uređen kontinuitet postojanja Suda BiH, kao i osnivanje Višeg suda BiH kao drugostepenog suda. U Izvještaju EK je navedeno da bi novi nacrt, kada bude donesen, trebalo prvo biti dostavljen Venecijanskoj komisiji koja treba dati mišljenje, pa tek onda upućen u Parlament.

Još 2019. godine, EK je u svom mišljenju o potencijalnom članstvu BiH u EU pred zemlju postavila 14 prioriteta koje mora ispuniti prije početka pregovora, među kojima je i poboljšanje integriteta pravosuđa, te njegovo efikasnije i transparentnije funkcionisanje, piše Radio Slobodna Europa.