Pokazuje se činjenica da i dalje imamo igranje odbojke između policije, tužilaštva i suda, kazao je ekspert iz oblasti sigurnosti Sandi Dizdarević

Premlaćivanje i potom ubojstvo mlade žene i majke njegovog djeteta, od strane nevjenčanog supruga u Gradačcu koji je krvavi pohod snimao uživo na društvenoj mreži Instagram, šokirala je ne samo našu zemlju, nego i regiju i svijet.

Trostruko ubojstvo i ranjavanje, te na koncu samoubojstvo, epilog je stravičnog pohoda poludjelog ubojice Nermina Sulejmanovića. Tisuće ljudi prosvjedovalo je u gradovima BiH ukazujući na problem nasilja u obitelji, nasilja nad ženama sa sve češćim tragičnim ishodom. S druge strane sve brojniji su slučajevi prijava nasilja nad ženama i djevojkama.

Rješenja…

- Zaista je kompletna regija u teškoj situaciji. Društvo je opterećeno mnoštvom poteškoća i problema. Sve to direktno utiče na psihu ljudi, tako da dolazimo u ozbiljnu situaciju pa su neki ljudi povratnici u djelima, a obični ljudi bivaju izloženi strašnim situacijama. Vrše se djela ubistava, masovnih ubistava i zaista bi kompletno društvo trebalo povesti brigu kako bi se smanjio broj krivičnh djela koja se tiču femicida. Mislim da bi se u svakom slučaju trebao intezivirati rad zvaničnih instuticija i agencija. Markirane osobe i skupine sklone su izvršenju krivičnih djela, nasilju u porodici. Istovremeno zakonska regulativa trebala bi konkretno da se doradi prije svega na nivou BiH, a zatim i na nivou entiteta i kantona. Kada bi se harmonizirali procesi oko Krivičnog zakona i ZKP-a i kada bi se uvela djela femicida i za to predvidjele stroge zakonske kazne, mislim da bismo imali šansu da se smanji nasilje u porodici i femicid, kaže stručnjak iz oblasti sigurnosti, profesor Ahmed Kico.

Sve što se dogodilo u Gradačcu, prema riječima eksperta iz oblasti sigurnosti Sandija Dizdarevića, pokazuje nekoliko vrlo važnih segmenata.

- Prvi segment odnosi se na moralno dno koje smo kao društvo doživjeli. Toliko puno ljudi je to pratilo i lajkalo, te davalo suport ubici. To je fenomen koji bi trebao biti premet izučavanja i psihologije, i kriminologije, i kriminalistike, kao i psihijatrije. Ono što mene kao kriminalistu zabrinjava jeste činjenica da nakon 20 godina ovog fenomena i enormnog novca koji je ubrizgan u policijske obuke proizilazi nekoliko činjnica. Prvo – potreba da žena trpi nasilje, a to je znak da nismo sazreli i da je patrijahalni sitem još uvijek tu. Žena se promatra kao objekt, a ne kao subjekt. Drugo – pokazuje se činjenica da i dalje imamo igranje odbojke između policije, tužilaštva i suda, a to pokazuju ove istrage, polazeći od curenja informacija do neiziricanja mjera zabrane koje su nedvojbeno mogle spasiti da se ne desi krvoproliće, ističe Dizdarević.

Nužne izmjene zakona

Upravo je Dizdarević u svojim knjigama nekoliko godina unazad predlagao izmjene i dopune Krivičnog zakona, s ciljem uvođenja zasebnog krivičnog djela femicida za koji bi bila propisana kazna za deset godina dugotrajnog zatvora. 

- Time bi se ostvarila i generalna i sprecijalna prevencija. Ono što je neophodno su izmjene i dopune Zakona u Krivičnom postupku, odnosno uvođenje obaveznog pritvora za određena krivična djela. Predlažem i potpunu promjenu metodologije istraživanja. To je da se prijave mogu zaprimati u policijskim stanicama, a da istrage rade istražitelji sektora krim policije iz prostog razloga – s ciljem zaštite informacija, lakše koordinacije sa sigurnim kućama i s ciljem zaštite prava žrtava, dodaje Dizdarević.

U posljednjih sedam godina u Bosni i Hercegovini je ubijeno 60 žena, a samo u prošloj godini, prema raspoloživim podacima, osam. Moguće je da je taj broj veći jer BiH još uvijek nema statistiku o slučajevima femicida.

H. Ž.