Prevencija i rano otkrivanje raka su prioriteti javnog zdravstva Europske Unije. BiH može ojačati kapacitete u ovoj oblasti putem IPA-e i drugih programa EU, a ključna područja uključuju programe skrininga, kampanje podizanja svijesti, obuku medicinskog osoblja i nabavku opreme – što u konačnici poboljšava zdravstvene ishode i smanjuje smrtnost. Europska komisija nedavno je odobrila 393.732 eura institucijama i ustanovama iz sektora zdravstva u Bosni i Hercegovini za sudjelovanje u pet akcija koje će biti financirane iz proračuna Programa EU4Health.

Programi

U fokusu projekata su karcinomi uzrokovani infekcijama, karcinomi koji se mogu spriječiti cijepljenjem, odgovor na zarazne bolesti (HIV, AIDS, tuberkuloza, hepatitis), personalizirana medicina za oboljele od karcinoma i pedijatrijska palijativna njega. Zajedničke akcije su instrument financiranja u okviru Programa EU4Health koji ima jasnu dodatnu vrijednost za Europsku uniju i doprinosi rješavanju ključnih prioriteta zdravstvene politike na europskoj razini.

Riječ je o direktnim grantovima koji se dodjeljuju iz proračuna Programa EU4Health, a implementira ih konzorciju institucija nadležnih za područje zdravstva koje imenuju zemlje EU, zemlje pridružene Programu i ostale povezane zemlje. 

Konzorcij za implementaciju zajedničke akcije čine korisnici - nadležna tijela, povezani subjekti i pridruženi partneri. Za sredstva iz programa mogu aplicirati subjekti iz javnog, privatnog i akademskog sektora u BiH.

- Prevencija i rano otkrivanje raka bi trebali biti prioriteti i zadaća i udruga. Pored toga, udrugama bi trebao i kvalitetniji, te društveno ispunjeniji život članica, biti u fokusu, međutim nažalost, zbog situacije u kojoj se nalazi naše zdravstvo primorani smo da se bavimo drugim stvarima, odnosno liječenjem. Pozdravljamo sva nastojanja institucija i ustanova koje najavljuju ili realiziraju aktivnosti s ciljem ranog otkrivanja teških oboljenja, ali postavlja se pitanje što i u tom slučaju, i u slučaju ranog otkrivanja, ako se zna da se u BiH još uvijek dugo čeka na lijekove, da pojedinih nema nikako, da neki nisu čak ni registrirani? Smatramo kako bi se svi koji se bave zdravljem trebali udružiti da se iznađe pravi način financiranja onkoloških pacijenata, veće dostupnosti lijekova i brže dijagnostike, kaže nam Eldina Zolj – Balenović, članica Udruge Renesansa iz Sarajeva.

Prema podacima Službe za biostatistiku i informatiku Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, među uzrocima smrti od malignih oboljenja kod muškaraca vodeći je rak bronha i pluća, a slijede karcinom prostate i debelog crijeva. 

Najčešća maligna oboljenja od koje umiru žene u Federaciji su rak dojke, zatim rak bronha i pluća, rak debelog crijeva i rak grlića maternice.

- Bolja kvaliteta zdravlja našeg stanovništva i veći standardi u zdravstvu su veliki izazov za sve nas na putu naše zemlje ka Europskoj uniji. Zdravstvena statistika je ključni alat za te veće standard i razumijevanje potreba u zdravstvu, ali i za oblikovanje učinkovitih javno-zdravstvenih strategija i politika. Podaci iz mapi dostupnosti resursa i usluga za prevenciju raka neće biti samo brojevi, već temelj za naše dalje odluke, usmjeravanje resursa i plan intervencija. Sveobuhvatna istraživanja omogućuju nam da djelujemo ciljano i odgovorno, odnosno, da dobijemo informacije neophodne za sveobuhvatne programe prevencije ovih karcinoma, kazao je direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Siniša Skočibušić.

Europska unija i Ujedinjene nacije, u suradnji s bh. vlastima, sproveli su krajem prošle godine sveobuhvatno istraživanje o raku grlića materice, dojke, debelog crijeva i prostate u Bosni i Hercegovini. Cilj je uspostavljanje temelja za efikasnu politiku kontrole raka, sa krajnjim ciljem smanjenja smrtnosti i unapređenja kvalitete života u BiH. 

Uz podršku Europske unije u iznosu od milijun eura te doprinose Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija i Svjetske zdravstvene organizacije, ovo jednogodišnje istraživanje ima za cilj osigurati točne podatke koji će poslužiti kao osnova za izradu sveobuhvatnog programa prevencije raka. Inicijativa ističe opredijeljenost EU-a za jačanje zdravstvenih sustava i usklađivanje BiH s europskim standardima u prevenciji i liječenju raka.

- BiH sada ima pristup EU4Health programu, inicijativi u vrijednosti od 4,4 milijarde eura za jačanje zdravstvenih sustava, promociju prevencije bolesti i rješavanje kritičnih pitanja poput raka u cijeloj regiji. Ohrabrujemo BiH da u potpunosti iskoristi ova raspoloživa sredstva i aktivno aplicira za podršku kako bi dodatno unaprijedila svoj zdravstveni sektor, istaknuo je voditelj Odjela za suradnju pri Delegaciji EU u BiH Stefano Elero.

Statistike

Rak kontinuirano jedan od značajnijih izazova javnog zdravstva u Bosni i Hercegovini, s visokom stopom smrtnosti. Tjedno se bilježi približno 11 smrtnih slučajeva uslijed raka dojke, što ga čini najsmrtonosnijim rakom među ženama u BiH. Svakog tjedna tri žene umru od raka grlića materice koji je gotovo u potpunosti preventabilan uz provođenje vakcinacije protiv HPV-a u adolescentskoj dobi i sa mnogo boljim prognozama u slučaju ranog otkrivanja putem skrininga. 

Rak debelog crijeva godišnje odnese više od tisuću života, podjednako pogađajući muškarce i žene, dok rak prostate uzrokuje oko 457 smrtnih slučajeva među muškarcima svake godine. Te brojke Svjetske zdravstvene organizacije naglašavaju kritičnu potrebu za ciljanim programima prevencije raka.

- Nažalost, kod nas, u Federaciji su programi skrininga, preventivnih pregleda i rane dijagnostike decentralizirani, njih uglavnom pokreću i realiziraju županijska ministarstva, ali nadamo se da će barem županijski ministri preslikati stanje iz drugih županija i svojim građanima omogućiti preglede, ali i da će svi ministri krenuti stopama ministara zdravstva ŽS-a i BPŽ-a koji su sa listi čekanja privremeno preuzeli svoje pacijente. Broj oboljelih od karcinoma se povećava, u prošloj godini je broj povećan za 30 posto, i u ovoj godini očekujemo isto stanje. Lista onkoloških lijekova nije revidirana duže od šest godina, iako je po zakonu morala biti barem jednom godišnje. To znači da su pacijenti propustili toliko šansi da im bude uključen neki novi, suvremeni lijek. Još uvijek nisu proširene indikacije pa imamo veliki broj onkoloških pacijenata koji kupuju lijek bez mogućnosti refundiranja. U svakom slučaju, veliki je broj problema koji se mogu riješiti samo ukoliko svi počnu raditi svoj posao i poštivati zakone koje su sami usvojili, upozorava Eldina Zolj – Balenović.

Dnevni list